Crtice iz povijesti

Koliko je Koprivnica imala obitelji u 17. stoljeću?

19:00h
0

Malo je podataka o demografskom stanju u staroj Koprivnici. Broj civilnih stanovnika Koprivnice, prorijeđenih dodatno utjecajima tzv. Dugog rata, vjerojatno početkom 17. stoljeća nije bio velik, ukoliko pretpostavimo da je na jednu kuću dolazilo oko četiri civila.

Nije poznat ukupan broj kuća u utvrdi pa je vrlo teško donositi procjene broja stanovnika. Kao pomoć za procjenu broja stanovnika utvrde mogu nam poslužiti podaci o vojnoj posadi. Primjerice 1630, 1644, 1651. i 1678. godine je u koprivničkoj utvrdi bilo 173 njemačkih vojnika te još 8 pripadnika artiljerije, 100 husara i 75 haramija. Iz ovih podataka se može vidjeti da se broj vojnika u koprivničkoj utvrdi tijekom 17. stoljeća uglavnom nije mijenjao.

Ako zbrojimo maksimalno osamdesetak civilnih stanovnika sa 356 vojnika dobivamo podatak od oko 450 stanovnika koprivničke utvrde. Pretpostavimo li da su popisani vojnici vjerojatno mogli imati obitelji u utvrdi, te da su neke vojne obitelji imale djecu koja su živjela s njima, procijenjeni broj stanovnika bi mogli dodatno povećati. Kako su neki vojnici vjerojatno bili oženjeni, a dio ih je imao djecu, moguće je pretpostaviti da ranije dobivenom broju treba pribrojiti još 200-300 osoba. Na osnovu iznesenoga Koprivnica je početkom 17. stoljeća imala ne manje od 700 stanovnika. Ovakvim postupkom možemo pretpostaviti da je i 1659. godine u koprivničkoj utvrdi mogla živjeti ne manje od 450 i vjerojatno ne više od 700 osoba.

Sela su u nekoliko navrata bila popisivana po broju kuća ili domova (domus).Prve pouzdanije podatke o broju kuća u utvrdi imamo 1659. godine, kada je popisano 80 kuća. Usporedimo li ove podatke dolazimo do prosječnog broja stanovnika od približno 7 po jednoj kući, što bi bilo realno. Izgleda da u koprivničkoj utvrdi broj kućedomaćina nije bio identičan broju kuća. U popisu iz 1700. godine u koprivničkoj utvrdi je popisano 174 kućedomaćina. Usporedimo li popise iz 1659. i 1700. godine možemo pretpostaviti da su u koprivničkoj utvrdi na jednu kuću približno dolazila približno 2,2 kućedomaćina, tj. da su u jednoj kući u prosjeku vjerojatno živjele dvije obitelji. Prema tim podacima, koje zbog različitih godina valja uzimati s rezervom, na jednog su ukućana u prosjeku dolazila 3 člana u utvrdi.

Broj ukućana koji su dolazili na jednu kuću ili kućedomaćina mijenjao u različitim stoljećima ili regijama, ovisno o demografskom trendu. Ranije smo spomenuli da je u južnoj Hrvatskoj je prosječni broj ukućana u prvoj polovici 16. stoljeća iznosio oko 10, a krajem istog stoljeća 8, dok je u drugoj polovici 17. stoljeća bio oko 5. Početkom 19. stoljeća prosjek je iznosio 5,5. U Istri je u drugoj polovici 18. stoljeća prosječno domaćinstvo imalo 5,6 članova. U Koprivnici je broj ukućana po kući u 18. stoljeću bio od 3,4 do 4, a primjerice 1771. u Križevcima je živjelo 3,9 ukućana po domu. Iako smo svjesni svih nedostataka ovog pristupa, smatramo da je najmanje loše rješenje pretpostaviti da je na jednog popisanog koprivničkog kućedomaćina tijekom druge polovice 17. stoljeća dolazilo najmanje 4 stanovnika, odnosno grad je imao preko 2000 stanovnika.

U koji red veličine je Koprivnica spadala u odnosu na druge gradove? Rudolf Kötzschke je za njemački prostor u 16. stoljeću napravio podjelu gradova na: 1) velike (20000 do 40000 stanovnika), srednje (5000-20000) i male (2000-5000). Po tome, ali i po istraživanjima austrijskih historijskih demografa Koprivnica bi spadala u male gradove. Istraživanja za unutarnjoaustrijski prostor daje drugačiju klasifikaciju. Prema njoj su manji gradovi imali 500 do 2000 stanovnika, a srednje veliki gradovi 2000 do 10000 stanovnika. Primijenimo li za Koprivnicu kriterije za današnji slovenski, a ne njemački ili austrijski prostor, mogli bi ju bez većih problema «podignuti» u rang srednje velikih gradova. U svakom slučaju, ona je tijekom 17. stoljeća, na srednjoistočnoeuropskom prostoru, bila grad na granci ranga manjih i srednje velikih gradova.

čitam...