“Felix, qui potuit rerum cognoscere causas”
(Sretan je onaj koji zna uzroke stvari)
Debljina osim što ozbiljno narušava kvalitetu života, ona i skraćuje život u prosjeku za dvije do sedam godina i ta bi činjenica trebala ozbiljno zabrinuti svakog koji ima višak kilograma. Prekomjerna tjelesna težina najvažniji je pojedinačni razlog, zbog kojeg unatoč velikom napretku medicine ne živimo mnogo duže od naših predaka. Osim toga, nerijetko debljina razvija osjećaj manje vrijednosti i doprinosi javljanju anksiozno-depresivnih stanja te je razlogom brojnih psiholoških problema.
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je debljinu kao kroničnu bolest, koja je postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema koji treba prevenirati i liječiti. Najtočnije ju je definirati kao suvišno nagomilavanje masnog tkiva u tijelu. U prethodnom smo napisu naveli podatke za svijet, a u našoj zemlji prekomjernu tjelesnu težinu ima čak pedeset posto muškaraca i tridesetpet posto žena, dok je debelih čak oko dvadeset posto.
Tjelesna težina nepogrešivi je pokazatelj da li postoji ravnoteža između kalorija unesenih hranom i pićem u organizam i energije koju potrošimo vlastitom tjelesnom aktivnosti. Stoga je za održavanje normalne tjelesne težine, najvažnije uspostaviti dobar balans unosa i potrošnje kalorija.
Apetit ili želja za hranom je prirođena i stalno se javlja. Počinje i završava u mislima i treba je držati pod kontrolom. S druge strane, glad predstavlja potrebu i javlja se četiri do pet sati nakon zadnjeg obroka. Kao najčešći uzroci debljine navode se nemogućnost kontrole vlastitog apetita, potom neredoviti, prekomjerni i prekobrojni obroci te tjelesna neaktivnost. Stoga treba što ranije usvojiti pravilne prehrambene navike i započeti redovitim tjelesnim aktivnostima. Imajte uvijek na umu, da je osim redovitih obroka primjerenog sastava i količine, najbolji onaj obrok koji pšreskočite – kojeg nema.
U velikom broju slučajeva prekomjernog jedenja uzrok je emocionalne prirode, a najčešće je povezan s osjećajem tjeskobe, tuge i depresije. To su emocionalni izjelice ili ovisnici o hrani, oni su uvijek gladni i uvijek mogu jesti. Značajan je i utjecaj nasljednog, genetskog faktora te u nekim slučajevima poremećenog metabolizma.
Dostupnost primamljive hrane i njena raznolikost potiču nas da jedemo i nakon što smo zadovoljili potrebe organizma. Nažalost u pogledu hrane čovjek se teško može kontrolirati, a znati mjeru u svemu, a posebice konzumiranju hrane mnogima predstavlja velik problem. U pravilu jede se u suvišku, a udjel masnoća u prehrani veći je nego što bi trebao biti.
Suvremeni način života u kojem je sve manje tjelesne aktivnosti, a sve se više sjedi za kompjuterom, televizorom i u automobilu, također znatno doprinosi gomilanju viška kilograma. U prehrani su prezastupljeni masna, slatka i slana hrana a obroci su vrlo često neredoviti i prekomjerni. Voće i povrće konzumiraju se u premalim količinama, a izuzetno je važna hrana bogata vlaknima i hranjivim sastojcima – neprosijane žitarice, povrće i mahunarke.
I na kraju korisno je opet podsjetiti na temelje zdrave prehrane:
- 1. Dnevno jedite raznovrsnu hranu
- 2. Težište neka bude na povrću, voću i žitarcama
- 3. Pripazite na broj i veličinu obroka, izbjegavajte slatku i masnu hranu
- 4. Obroci neka budu redoviti uz obvezni doručak.
- 5. Pijte velike količine tekućine, posebice vode
- 6. Vodite računa o dnevnom kalorijskom unosu.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr