Dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 05. lipnja u cijelome svijetu. Godine 1972., u Stockholmu, održana je Konferencija Ujedinjenih naroda posvećena okolišu, gdje se razmatralo što je nužno učiniti kako bi se smanjilo onečišćenje okoliša. Uviđajući već tada da smo došli do ruba ponora i da je nužno učiniti puno više za spas našeg planeta na Konferenciji je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP), koji je temeljni dokument zaštite okoliša.
Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2011. godinu Međunarodnom godinom šuma. Prilikom obilježavanja Međunarodne godine šuma Republika Hrvatska stavlja naglasak na održivo gospodarenje šumama kao potrebnom temelju svih ljudskih aktivnosti. 
U skladu s time ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se uz geslo ”Šume: dar prirode čovječanstvu” čime se naglašava ključna ekološka, ekonomska i socijalna uloga svjetskih šuma. Prije svega neophodno je upozoriti ljude na klimatske promjene koje se događaju uslijed globalnog zatopljenja i na koji način one utječu na zajednicu svjetskih šuma. Neplanirana i nepotrebna sječa šuma i industrijski ispušni plinovi, samo su neki od načina zagađivanja okoliša i primjeri nesavjesnog ponašanja prema okolišu. Šume kao prirodno stanište mnogobrojnih biljaka i životinja čuvaju i pročišćavaju vodu, štite od poplava, a za vrijeme suša opskrbljuju vodotoke. Čuvaju tlo, štite ga od isušivanja i osiromašenja, te klizanja i erozije.
Potrebno je pronaći mjeru u odnosu između ambicija i potreba čovječanstva s jedne strane i ograničenih mogućnosti koje planet Zemlja može pružiti. Tehnološki i industrijski razvoj uzimaju svoj danak u nepovratnoj degradaciji vode, tla i zraka, pospješuju svakodnevno nestajanje i izumiranje mnogih biljnih i životinjskih vrsta, te utječu na pojavu do sada nepoznatih i vrlo često smrtonosnih bolesti kod ljudi.
Najvažniji cilj je da što širi krug pojedinaca aktivno sudjeluje u mjerama zaštite okoliša na svim razinama. Svjedoci smo sve većeg interesa koji u javnosti izazivaju ekološki problemi, što uključuje i osobno zalaganje mnogih pojedinaca i skupina u nastojanjima da zaštite okoliš. Međutim nekoliko vrijednih djela pojedinaca i skupina neće biti dovoljna ukoliko se svjesnije i savjesnije prema okolišu ne bude odnosila cijela ljudska zajednica. Navedeno se može postići na mnogobrojne načine, primjerice primjenom složenijih mjera poput odgoja i obrazovanja svakog pojedinca do primjene vrlo jednostavnih mjera koje može provoditi svatko. Neke od važnih mjera su i ostvarivanje projekata preventive od onečišćenja i iznalaženje najpovoljnijih ekološki prihvatljivih proizvodnih rješenja.
Svaki pojedinac može pridonijeti smanjenju zagađivanja okoliša selektiranjem otpada, racionalnim korištenjem vode i struje, upotrebom za okoliš prijateljskih proizvoda, korištenjem javnog prijevoza ili bicikala, propisnim odlaganjem otpada, odgovornim ponašanjem u prirodi itd. Stručnjaci tvrde da se samo 5% otpada, pa čak i manje od toga, ne može uspješno reciklirati. Ako bi se ljudi odgovorno ponašali i staklo, plastiku, papir, gume itd. odlagali na za to predviđena mjesta, problem otpada bio bi lako rješiv.
Svjetski dan zaštite okoliša je dan kada svatko od nas ima priliku promijeniti svoj odnos prema okolišu i prirodi, ukoliko to nije učinio do sada.