Samo velika glupost i neznanje može trajno spriječiti samostalnu Hrvatsku da nekorištenjem vlastitih prirodnih resursa među kojima su obnovljivi izvori energije, ponajviše Sunčeva te energija vjetra i vodenih tokova, konačno i po prvi puta u vlastitoj povijesti ne postane politički i gospodarski neovisna te ravnopravni član na prostoru velike europske i svjetske obitelji. Put u Europu i među razvijene zemlje prije svega je put saznanja o vlastitim mogućnostima.
Energija i obnovljivi izvori energije
Energija je fizikalna veličina kojom se opisuje sposobnost obavljanja rada. Energija ne može ni nastati, ni nestati već samo prelaziti iz jednoga oblika u drugi pa stoga izrazi kao što su proizvodnja, dobivanje, gubici, potrošnja, pohrana ili štednja energije u fizikalnom smislu nisu posve točni, iako su u svakodnevnom govoru nezaobilazni.
Energetski resursi ili vrela su svi na Zemlji dostupni izvori energije koji mogu biti:
- neobnovljivi ili iscrpni
- obnovljivi ili neiscrpni
Energetske rezerve ili pričuve su samo oni izvori energije koji se geološki i geografski mogu točno odrediti i koji se uz postojeće gospodarske uvjete i stanje tehnike mogu učinkovito iskorištavati.
Izvori energije ili energenti su sredstva koja služe za pretvorbu (proizvodnju) energije, odnosno koja su sama neki oblik energije (npr. ugljen, prirodni plin, uran, vjetar, Sunce…).
Obnovljivi izvori energije se mogu podijeliti u nekoliko osnovnih skupina, ovisno o njihovoj srodnosti, ne uzimajući u obzir odakle zapravo potječu, a zajedničko im je da u stvari svi potječu od Sunca i posljedica su djelovanja Sunca na Zemlju:
- direktna Sunčeva energija
- energija vjetra
- energija vodenih tokova
- energija vodika
- energija iz biomase
- energija iz okoliša
Direktna Sunčeva energija se može iskoristiti na dva načina, aktivno i pasivno. Aktivna primjena sunčeve energije podrazumijeva njezinu izravnu pretvorbu u toplinsku ili električnu energiju pomoću solarnih kolektora, solarnih kuhala ili opet fotonaponskih (solarnih) ćelija. Pasivna primjena Sunčeve energije znači izravno iskorištavanje dozračene Sunčeve topline odgovarajućom izvedbom građevina (orijentacijom u prostoru, primjenom odgovarajućih materijala…).
Energija vjetra se od davnina iskorištavala u vjetrenjačama i za pogon plovila (jedrilica i jedrenjaka), a danas se najčešće koristi za dobivanje električne energije u vjetroelektranama.
Energija vodenih tokova potječe od nekoliko izvora. Sunce je uzrok kretanja vode u prirodi, što daje energiju vodotokovima i valovima. U prošlosti se najčešće koristila za dobivanje mehaničkog rada (mlinovi), a danas se koristi za dobivanje električne energije u hidroelektranama raznih izvedbi.
Energija vodika je pojam koji podrazumijeva korištenje vodika ne kao izravnog (npr. u plamenicima), već kao goriva za gorive ćelije koje mogu služiti za pogon vozila ili za dobivanje električne i toplinske energije. Danas se vodik najčešće dobiva iz fosilnih goriva (najčešće iz prirodnog plina), dok se u budućnosti može očekivati njegovo dobivanje elektrolizom iz vode.
Energija biomase također se ubraja u obnovljive izvore, iako je njezina količina na neki način ograničena. Fizikalno gledano, sva biomasa potječe od Sunčeve energije. Pojavljuje se u krutom obliku koji može biti drvenog (drvo, piljevina…), biljnog (treset, ostaci žitarica…) ili životinjskog podrijetla (izmet), tekućem (biodizel, loživo bioulje…) ili plinovitom obliku (bioplin, deponijski plin…), a koristi se za dobivanje električne ili toplinske energije u kotlovima ili termoelektranama, odnosno mehaničkog rada u motorima s unutarnjim izgaranjem.
Energija iz okoliša se kao i Sunčeva energija može razmatrati u užem i širem smislu. Dok se u širem smislu svaka energija, zapravo, dobiva iz okoliša, u užem to pak znači iskorištavanje toplinske energija iz zraka, iz površinskih (jezera, rijeka, oceana) ili podzemnih voda te iz dubine Zemlje. Jedan dio te energije potječe, dakako, od Sunca dok drugi potječe od zbivanja u Zemljinoj kori (geotermalna energija). U najvećem se broju slučajeva energija iz okoliša koristi izravno, kao toplinska energija, a manjim dijelom za dobivanje električne energije.