Tomislav Jurendić mladi je koprivnički znanstvenik. Nakon povratka u Hrvatsku 2010. godine, doktorirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. “U ljeto 2011. vršenjem preliminarnih uvida moji suradnici i ja zaključili smo kako postoji jedno vrlo potentno područje u znanosti, vrlo slabo ili gotovo nikako tretirano, a koje nudi čitav niz mogućnosti.”, započinje priču Jurendić. Riječ je o implozivnim tehnologijama, a prve rezultate istraživanja u praksi ćemo vidjeti već za tri godine.
“Ovdje se radi o ukazivanju da se priroda kreće na jedan drugačiji način od onog na koji mi mislimo da se kreće. “, objašnjava Jurendić i kaže: “Cilj je postaviti znanstvene temelje nečeg potpuno novog. I to se radi iz Koprivnice, što bi gradu u budućnosti moglo donijeti puno dobroga.” Istraživanja njegove ekipe imat će implikacije na fiziku u cijelosti, ali i veliku primjenu u praksi.
Električna energija u kućanstvima na “vodeni pogon”
Implozivne tehnologije trošile bi mnogo manje energije od eksplozivnih, koje su u životu sveprisutne. Tako bi u vrlo skoroj budućnosti centrifugalnu pumpu mogla zamijeniti centripetalna implozivna pumpa; cijevi bi, umjesto ravne, mogle biti spiralne; proizvodnja električne energije u kućanstvima bila bi daleko efikasnija i pokretana strojevima – na vodu! U povijest bi otišli i klasični propeleri, a prvi rezultati mogli bi doći za manje od tri godine, ukoliko se postigne dogovor oko izgradnje laboratorija sa lokalnom samoupravom ili drugim investitorom.
Tomislav Jurendić kaže kako je lokalna samouprava iskazala zanimanje za njegova istraživanja koja se uklapaju u projekt Kampusa te je moguće da u budućnosti upravo tamo bude smješten njegov laboratorij. No, očekuje i interes drugih investitora s obzirom da je fokus istraživanja voda, što bi posebno trebalo zainteresirati prehrambene kompanije.
Pohvala i od nobelovca
Najbolju suradnju, kaže Jurendić, ima sa znanstvenicima u inozemstvu. U SAD-u će uskoro objaviti znanstveni članak, a najponosniji je na to što mu se javio dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2003. godine, Anthony Leggett i rekao kako je ovo početak jedne nove tehnološke ere i jednog novog milenijskog posla.
Hrvatska prednost u pogledu uvođenja novih tehnologija jest ta što nismo visoko industrijalizirana zemlja: “Cijena izlaska visoko industrijaliziranih zemalja iz zastarjelih tehnologija će biti dosta visoka.” Kao primjer navodi Japan, koji sada ima velikih problema sa nuklearnom tehnologijom. “Hrvatskoj želim ponuditi novu vrijednost.”, zaključuje Jurendić.