Gotovo da nema čovjeka kojem se tijekom života nije desila epizoda krvarenja iz nosa – epistaksa. Javlja se iznenada i ponekad može izgledati vrlo dramatično, ali je najčešće riječ o bezopasnoj pojavi.
Uzroci epistakse mogu biti lokalni i opći. Treba znati da je sluznica nosa vrlo dobro prokrvljena i to mjesto u prednjem dijelu nosne pregrade, tzv. locus Kiesselbach, što je i razlog da su krvarenjaopćenito najčešća iz nosa. Gotovo u devedeset posto slučajeva krvarenje počne upravo u tom području. To je mjesto gdje je sluznica vrlo tanka i bogata krvnim žilicama, a najviše izložena mehaničkoj iritaciji. Fizikalna ili kemijska oštećenja sluznice nosa mogu dovesti do krvarenja. Čest razlog su i različite upale sluznice nosa, a gotovo svaka ozljeda nosa praćena je također blažom ili jačom epistaksom.
Što se tiče općih uzroka krvarenja iz nosa to su primarno koagulopatije – poremećaji zgrušavanja krvi, a razlozi mogu biti smanjeni broj trombocita – krvnih pločica, koje su važne u procesu stvaranja krvnog ugruška u žili ili smanjena količina nekog od faktora zgrušavanja. Kod djece relativno čest uzrok epistakse je strano tijelo u nosu. Kod odraslih, razlog može biti i visok krvni tlak, arterioskleroza, bolest jetre, anemije, zarazne bolesti ili prevelik fizički napor.
I neki lijekovi, prije svega antikoagulansi (lijekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi) i nesteroidni antireumatici, mogu biti uzrokom krvarenja na razini cijelog organizma, pa tako i epistakse. Kod tih su pacijenata krvarenja obično teža i obilnija. Uvijek treba imati na umu da krvarenje iz nosa može biti i jedan od prvih simptoma dobroćudnih i malignih tumora nazofarinksa ili paranazalnih sinusa.
Postupak zaustavljana krvarenja iz nosa vrlo je jednostavan. Osobu koja prvi put krvari iz nosa, treba smiriti i postaviti u sjedeći položaj s glavom nagnutom prema naprijed, uputiti je da diše na usta, a palcem i kažiprstom da snažno stisne nosnice na srednjem dijelu nosne pregrade. Pritom se hladni oblog stavi na vrat, a cijela procedura traje oko 10-ak minuta. Ako krvarenje ne prestaje, postupak treba ponoviti. Blaža krvarenja bezazlenog uzroka, koja se zaustave metodom kompresije ne zahtijevaju odlazak liječniku.
Ako se krvarenje ne može zaustaviti, potreban je pregled specijaliste za uho, nos i grlo-ORL-oga (otorinolaringologa) koji će uz pomoć nosnog spekuluma i svjetiljke utvrditi mjesto krvarenja i u pravilu učiniti prednju tamponadu nosa – ispunjavanje nosne šupljine trakom gaze koja će pritiskom zaustaviti krvarenje. Odlazak ORL-ogu preporuča se i kod učestalih epistaksi. Kod pacijenata s jačim ili dugotrajnijim krvarenjem potrebno je učiniti dijagnostičku obradu – primarno osnovne laboratorijske nalaze krvi.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL: 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr