Prva dva sata drugoga dijela treće sjednice koprivničko-križevačke Županijske skupštine ponovno su bila poprilično zabavna, o čemu smo pisali ovdje, ponajprije zbog prepirke oko različitog tumačenja poslovnika od strane Nezavisnog zastupnika Željka Lackovića i predsjednika Skupštine, HDZ-ova Damira Felaka.
O 17. točki, odnosno o izvješću o stanju u prostoru Koprivničko-križevačke županije 2017.-2020. godina, govorio je ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Zlatko Filipović.
Prije svega, podsjetimo kako smo pisali o Razvojnom sporazumu Sjever u koji ulazi šest projekata, jedan nacionalne razine i pet lokalne važnosti. A to su: izgradnja brze ceste od Kloštra Vojakovačkog do državne granice s Mađarskom, revitalizacija kulturno povijesnog kompleksa dvorca Inkey u Rasinji, zgrada nove srednje škole u Koprivnici, izgradnja regionalnog centra za palijativnu medicinu i liječenje boli, izgradnja terminala kombiniranog intermodalnog transporta i izgradnja termalnih toplica u Općini Kloštar Podravski.
Lacković smatra da će jedna trećina županije ostati zakinuta prijedlogom Razvojnog sporazuma
Lacković je na početku svojega obraćanja pohvalio 255 stranica veliko izvješće.
– Htio sam provjeriti rastu li u Kloštru Podravskom banane. Nažalost, nisam ih našao. A nisam našao ni geotermalne potencijale. Začudio sam se da je banana doletjela, kroz sporazum pet županija, u vidu gradnje termi u Kozarevcu. Možda ima potencijala, ali začudilo me da je ovako ozbiljan projekt dobio nabačenu poziciju. Nisam vidio da je to ranije ovako zamišljeno – kazao je Lacković.
Zanimalo ga je “jesu li sve bitne strategijske točke koje će se raditi u županiji pokrivene prostorno-planskom dokumentacijom.”
– Tako sam i u Križevcima otkrio bananu jer u prostornome planu nema multimodalnog terminala. Htio bih vidjeti aktivnosti za dobivanje ustanove parka prirode radi razvoja ruralnih potencijala, turizma i ekološke poljoprivrede – nastavio je.
– U ovome dokumentu možete raskrinkati Potemkinova sela, pa tako možete vidjeti da ne postoji napravljena studija za trasu od Koprivnice do Mađarske. Ali, u onome planu piše da će se graditi cesta. Planira se projektirati dvotračna, a ne četverotračna cesta od Križevaca prema Koprivnici. Začudilo me i da je za obnovu dvorca Inkey predviđeno ulaganje 110 milijuna kuna. S druge strane, tamo se proširuje gospodarska zona za fotonaponsku elektranu gdje se za 30 hektara zemljišta smanjuje zeleni zaštitni pojas oko Inkeya. Ona najuža zaštita smanjuje se na šest hektara. Vidim nesklad između onoga što se planira, onoga što je u studiji i što je tijeku – govorio je, između ostalih, predstavnik Nezavisnih.
Smatra da će jedna trećina županije ostati zakinuta prijedlogom Razvojnog sporazuma. Ne vjeruje da će se isti tako realizirati jer, prema njemu, ne postoje mogućnosti za to.
– Nekim se sredinama obećava nešto što nije za očekivati. Radi se naopako. Raditi prometni terminal, multimodalni, u Križevcima, a ne u Koprivnici, ne napraviti projektnu dokumentaciju za zaobilaznicu u Koprivnici koja je početak ceste prema Križevcima. Valjda će Podravka, Hartmann, Belupo i ostali ići u Križevce kako bi natovarili proizvode – izjavio je Lacković.
Koren upozorava kako je riječ o razdoblju od deset godina tijekom kojih projektima predstoji priprema.
Koren mu je rekao kako “možda ne razumije smisao Razvojnog sporazuma, iako smo ga pokušali objasniti.”
– Radi se o projektima koji su preostali od svih onih prijava, a krenuli smo s 200 i nešto programa. Sve je rađeno po pravilima, zakonu, u skladu s nadležnim tijelima. Projekti se planiraju realizirati u razdoblju od deset godina. Predstoji im priprema.
Župan, naglasio je, “ne vidi nikakav problem” jer svim projektima predstoji priprema.
– Ako je netko protiv ideje geotermalnog projekta, neka to kaže. Prihvatili smo inicijativu te sredine, stavili smo to kao jedan od pet programa naše razine. Plus, nacionalni projekt dovršetka dionice od Kloštra Vojakovačkog do mađarske granice. Da, istina je da nije do kraja definirana trasa, ali to je dio posla u narednom periodu. Ništa nismo krivo napravili – riječi su Korenove.
Razvojni sporazum “nije kasa iz koje će se svi projekti financirati”, napomenuo je.
– To je dokument koji daje garanciju da će se realizirati. Izvori financiranja su razni, pa i ta svota od 15 milijardi, koju je premijer Andrej Plenković spomenuo, jest okvir. Ali vjerojatno će se mijenjati u razdoblju od deset godina. Ne morate biti zabrinuti – zaključio je.
