U prostorima Gradskoj muzeja grada Đurđevca jučer je svečano potpisan ugovor o nadogradnji i opremanju Posjetiteljskog centra Đurđevački pijesci. Vrijedan je 17,3 milijuna kuna, od čega čak 13,6 milijuna dolazi iz europskih fondova.
Radove će izvoditi tvrtka Novena, a čak 25 raznih stručnjaka sudjelovat će u projektu. O značaju cijelog projekta i koliko je on važan dio nečeg puno većeg rekao je Željko Lacković.
– Trenutni strateški plan RH koji traje do 2025. planira otvaranje novih parkova prirode. Đurđevac je od Vlade tražio da se strategija dopuni i da se predvidi otvaranje Parka prirode Podravina upravo na području regije Mura-Drava-Dunav. Očekujem da će sljedeće godine biti donesen sporazum između pet zemalja članica (Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska i Srbija) kroz koje ove rijeke protječu, sve kao podloga zaštite bioraznolikosti na ovom našem području. Znamo da upravo to veliko područje od 700 000 kvadratnih kilometara ima najljepše prirodne resurse i bogatstva u ovom dijelu toka rijeke Drave – kazao je Lacković.
Đurđevački pijesci, kao kruna stvaranja krajolika i okoliša rijeke Drave, nastali su kao jedina pustinja u EU i koja će Đurđevcu poslužiti upravo na toj vidljivosti kojom žele stvoriti dodane vrijednosti na području grada, izjavio je. Europska unija svojom strategijom zaštite prirode nastoji maksimalno zaštiti istu smanjivanjem izravnih priključaka na prirodu, povećanjem učinkovitosti prirode i slično.
– Bioraznolikost je veliki cilj u EU i u njenim smjernicama, to se vidi iz dijelova strategije. Sva sredstva, 22 milijarde eura koji se usmjeravaju prema Hrvatskoj, bit će uvjetovana zelenom ekonomijom, zaštitom prirode. Na ovaj način mi postajemo interesantni i primamljivi jer će se svi potencijalni investitori moći zadovoljiti neke od tih traženih kriterija upravo kroz smještanje svojih turističkih i drugih kapaciteta na području naše županije – rekao je predsjednik đurđevačkog Gradskog vijeća Željko Lacković.
Priložio je i kartu Hrvatske s nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Vidljivo je kako u sjevernom, sjeveroistočnom dijelu, nema istih.
– Ovaj projekt je mali kotačić u jednom širokom cilju koji treba postići njegovim stavljanjem u funkciju. Sve ono što EU želi postići dobivati znanja o suživotu unutar jednog zaštićenog biorezervata će nama dati podlogu, zajedno s geotermalnim potencijalima, da županija bude najrazvijena u turističkom segmentu kontinentalnih županija. Bitno je da ovaj projekt pokaže još veći stupanj potencijala za daljnji razvoj turizma u našoj županiji – kaže.
– Ono što je nama lokalno svima poznato postat će šire i dostupnije, naročito kroz ove strategije EU o očuvanju bioraznolikosti. Znamo da rijeka Drava ovdje teče kao da meandrira i da je po tome dobila nadimak ‘europska Amazona’, znamo da je Županija htjela u prostorni plan staviti hidrocentrale Molve 1 i Molve 2 koje nisu mogle dobiti dozvolu Republike Mađarske jer bi one narušile bioraznolikost.
S druge strane, RH je stavila u svoje primarne projekte gradnju hidrocentrala. One direktno zadiru u vrijednosti prirode i biorazolikost ovog područja. Upravo je to bila prepreka. Sada kada su pale sve mogućnosti gradnje hidrocentrale smatram da je sada lakše postići zaštiti cijelo ovo područje – zaključio je Lacković.
