suvremena narodna knjižnica

‘Mala smo knjižnica, ali to nas ne priječi u ostvarivanju naših ciljeva’

06:30h
0
Dijana Sabolović-Krajina // Foto: Matija Gudlin

Koprivnička knjižnica i čitaonica Fran Galović, kaže Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica, djeluje proaktivno jer osim što i dalje zadržava prvotnu uslugu posudbe knjiga, prati trendove društvenih promjena i tehnološke zahtjeve, ali djeluje i kao mjesto okupljanja, raspravljanja i socijalne inkluzije.

Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica koprivničke Knjižnice i čitaonice Fran Galović, obranila je doktorski rad Narodna knjižnica kao središte lokalne zajednice u suvremenom društvu na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Upravo na primjeru koprivničke knjižnice, u svojoj dizertaciji promatra ulogu narodnih knjižnica u lokalnoj zajednici i njihovu prilagodbu promjenama u suvremenom informacijskom društvu posljednjih 30-ak godina.

– Naša knjižnica uklopila se u tendencije koje se u suvremenom društvu očekuju od narodnih knjižnica i to u konceptima rada, novim modelima poslovanja, uslugama, ulogama u lokalnoj zajednici i društvu, ali ne i u prostoru koji je potpuno neadekvatan – rekla je D. Sabolović-Krajina.

Objasnila je kako narodna knjižnica, s obzirom na to da se financira iz javnih sredstava, mora služiti svojim građanima i čitavoj lokalnoj zajednici, a to ne može na tradicionalan način, odnosno kao čuvarica kulturne baštine i nacionalnog identiteta u kojoj se samo posuđuju knjige.

– Istraživanje je pokazalo da zapravo nije toliko važno kako se knjižnice prilagođavaju društvenim promjenama već djeluju li u svojoj lokalnoj zajednici proaktivno ili tradicionalno – rekla je.

Koprivnička knjižnica, kaže, djeluje proaktivno jer osim što i dalje zadržava prvotnu uslugu posudbe knjiga, prati trendove društvenih promjena i tehnološke zahtjeve, ali djeluje i kao mjesto okupljanja, raspravljanja i socijalne inkluzije.

– Važan je upravo društveni kontekst. Socijalna nejednakost sve više dolazi do izražaja, puno je nezaposlenih i marginaliziranih društvenih skupina i snaga naše knjižnice je upravo u njenom društvenom angažmanu – kazala je D. Sabolović-Krajina.

Primjerice, koprivnička knjižnica prepoznala je važnost uključivanja marginaliziranih i uvela niz novih korisničkih usluga poput knjiga za slijepe i slabovidne, predavanja za nezaposlene, pričaonice za bebe i malu djecu, internet i računala dostupna onima lošijeg imovinskog stanja koji si ih ne mogu priuštiti.

– Suvremena narodna knjižnica mora služiti na dobrobit svim dionicima lokalne zajednice. Ona mora imati ambiciju pomagati ljudima izvan posudbenog dijela, dakle mora biti usmjerena korisniku, a ne više formiranju zbirki – dodala je.

Istraživanje je pokazalo da ispitanici prepoznaju novu ulogu moderne knjižnice koja postaje informacijsko, obrazovno, kulturno, multikulturno i komunikacijsko središte. S druge strane, rezultati pokazuju da donositelji političkih odluka na svim razinama ne prepoznaju knjižnicu kao faktor razvoja lokalne zajednice.

– Koprivnička knjižnica je moderna i proaktivna, a naš rad nagrađen je brojnim priznanjima i nagradama. Mala smo knjižnica i imamo svega 23 zaposlenika, ali to nas ne priječi u ostvarivanju naših ciljeva – zaključila je D. Sabolović-Krajina koja je na mjestu ravnateljice već 21 godinu.

 

Loading...