Na inicijativu predsjednice županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova i vanjske članice saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Verice Rupčić održana je tematska sjednica, na kojoj su sudjelovali predstavnici svih relevantnih Ministarstava i institucija te predstavnice udruga civilnog društva, a s ciljem osnaživanja suradnje u borbi protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Uočeni su negativni trendovi te je evidentna potreba bolje suradnje resora kako bi se negativan trend obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama suzbio, odnosno smanjio. Svi prisutni su zahvalili Verici Rupčić na inicijativi jer je nužno posvetiti više pažnje temi potrebe jačanja međuresorne suradnje jer je evidentno da nije adekvatna.
U uvodnom izlaganju s pozicije osobe, koja se dugi niz godina bavi problematikom nasilja, posebice obiteljskog i nasilja prema ženama te na dnevnoj bazi pomaže žrtvama, Rupčić je naglasila potrebu osnaživanja i ohrabrivanja žena da prekinu šutnju te da prijave nasilje. Istaknula je kako je u Koprivnici organizirala okrugli stol s ovom temom te je upoznala nazočne sa zaključcima i ukazala na činjenicu kako u kontinuitetu pozivaju žene da prijave nasilje.
-No tu nastaju problemi jer se žene žale da nakon prijave policiji, koja svoj dio posla, kad govorim iz primjera županije iz koje dolazim, odrađuju stručno, spretno i educirano, u centrima za socijalnu skrb pomoć zapinje, upozorila je Rupčić istaknuvši kako je iz njezinog iskustva situacija u pravosudnim tijelima prilično loša.
Ukazala je na probleme s kojima se svi uključeni susreću na terenu, a činjenica je da institucije na državnoj razini često nemaju uvid u stvarne probleme jer se uglavnom baziraju na provedbu zakona i protokola, dok problemi s kojima se susreću žene kod prijave nasilja eskaliraju u kontaktima gdje često izostaje ljudski pristup i senzibilitet onih koji bi trebali pomoći, a to ne čine na pravi način.
Pomoćnica ministra pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža-Nikolić je istaknula kako Hrvatska ima dobar normativni i institucionalni okvir u ovom području, ali kako su svjesni da u praksi i na terenu sve stvari ne funkcioniraju na adekvatan način. –Nije ugodno za čuti, ali znamo da postupci dugo traju, pojedini pravosudni službenici ne obavljaju posao kvalitetno ni u roku, ali zato postoji viši sud i žalbeni postupak za određene korekcije, rekla je. Također je naglasila kako je hrvatska Vlada kao prioritet stavila borbu protiv nasilja te da se osjećaju određeni pomaci u tom smislu. –Kada je riječ o međusobnoj suradnji spomenula bih Odjele za podršku žrtvama i svjedocima koji imaju odličnu suradnju s organizacijama civilnog društva, a žrtva se već u policiji pri prijavi nasilja može obratiti tim Odjelima. Zaključno je naglasila kako se radi na kontinuiranim edukacijama sudaca u sklopu Pravosudne akademije za rad u predmetima koji se tiču nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.
U ime Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike govorila je ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Marija Barilić naglasivši kako se išlo na osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao jedne ustanove upravo s ciljem da se uspostavi središnji sustav koji će pratiti provođenje protokola i smjernica. –U normativnom okviru dobro stojimo, ali su vidljivi problemi kod primjene, rekla je Barilić dodajući kako upravo u provedbi leži važnost međuresorne suradnje.
Načelnik Sektora općeg kriminaliteta i međunarodne policijske suradnje Dalibor Jurić je istaknuo kako je Ministarstvo unutarnjih poslova s oko 20 000 policijskih službenika visoko centraliziran sustav u kojem je jednostavnije ujednačiti postupanja i sistematizirati posao. –Mi kao policija u cijeloj državi radimo na jednak način i imamo jednake edukacije svih naših službenika, a posebno smo usredotočeni na edukacije onih službenika koji su nam prvi na mjestu događaja, rekao je Jurić. Dodao je i kako MUP vrši nadzor nad policijskim predmetima nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te se redovito kontrolira postupanje, a ukoliko je potrebno, dolazi i do stegovnih kazni, ako se procijeni da određena postupanja nisu odrađena po pravilima struke.
Voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije Anita Matijević smatra kako smo kao država strategijski i strukturno postavili temelje ovog sustava, ali da se fokus treba usmjeriti na teren i na žrtvu. –U cijelom ovom radu na području borbe protiv nasilja moramo se prema žrtvi nasilja ponašati na adekvatan načini, naglasila je Matijević. Govoreći o međusobnoj suradnji naglasila je kako se kroz godine rada promijenio rad državnih odvjetništava koji sad drugačije reagiraju te zaključila kako u svim sustavima treba jačanje kadrovskih kapaciteta.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić je govorila o problemima nasilja nad jednom od najranjivijih skupina u društvu, osobama starije životne dobi. –Stariji su sve češće žrtve nasilja i bilježimo značajan porast obiteljskog nasilja prema starijima i to povećanje od 120 posto.
Vanjska članica saborskog Odbora Tatjana Šimac Bonačić iznijela je konkretne probleme koji su uočeni na terenu naglasivši kako je još uvijek najveći problem prijava nasilja, ističući da je razlog za to nepovjerenje u sustav. –Policija je dobro strukturirana i imaju jasne postupke, ali u sustavu nedostaju drugi stručnjaci kao recimo psiholozi za trijažu, a isto tako smatram da ni odluke pravosuđa nisu dobre kao ni dugotrajno razvlačenje žrtava nasilja po sudovima i ispitivanja u raznim institucijama, rekla je Šimac Bonačić
Iz segmenta djelovanja i iskustava udruga civilnog društva u raspravi su sudjelovale:
Iva Čatipović i Lorena Zec iz udruge SOS Rijeka; Mirjana Duduković iz Ženske kuće Karlovac; Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. i Mirjana Bilopavlović iz udruge Delfin Pakrac.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić je završno pozvala sve sudionike tematske sjednice da navedu po jednu mjeru za koju smatraju da po njihovom mišljenju može dovesti do unaprijeđena međuresorne suradnje te kako bi njihovim provođenjem došlo do konkretnih pomaka u sustavu. Zaključci s navedenim prijedlozima mjera će biti doneseni na slijedećoj sjednici Odbora.
