U razdoblju smjene toplog i hladnog razdoblja,vaš organizam pokazuje potrebu za većom pažnjom. Ukoliko obratite pažnju na hranu koju jedete i način života te tako osigurate svojoj obrani (imunološkom sustavu) potrebno «oružje», vaš će organizam ostati zona zatvorena za «neprijateljsko djelovanje» patogenih čestica.
Slabljenje imunološkog sustava čini vas podložnijim gotovo svakoj vrsti bolesti. Neki od učestalih simptoma oslabljelog imuniteta uključuju umor, učestale infekcije, upale, alergijske reakcije, sporo cijeljenje rana, kroničnu diareju te infekcije koje su rezultat prerastanja nekih inače normalno prisutnih organizama, poput kandidijaze ili gljivičnih infekcija. Procjenjuje se da zdrava odrasla osoba normalno godišnje oboli od prehlade ili infekcije dva puta. Osobe koje imaju značajno veći broj infekcija godišnje trebaju se bolje pobrinuti za svoj imunitet.
Prehrana i imunitet
Budući da je imunološki sustav izrazito kompleksan entitet, razmatranje utjecaja prehrane na imunitet poseban je izazov i nimalo lak zadatak. Ipak, godine istraživanja iznjedrile su dokaze o prehrambenim čimbenicima koji pospješuju imunitet.
Nekvalitetna prehrana čini nas podložnijima infekcijama, usporava oporavak i potencira simptome koji se javljaju kod disfunkcije imunološkog sustava. Znanstvenici su dokazali kako funkcija imunološkog sustava slabi s godinama, a novija istraživanja pokazala su da je taj fenomen u izravnoj vezi s prehranom te da se može usporiti ili čak zaustaviti uz pomoć uravnotežene prehrane.
Unos energije ima značajan utjecaj na aktivnost imunološkog sustava, a dokazano je kako pothranjene osobe lakše podliježu infekcijama od onih s adekvatnom tjelesnom masom. Naš imunološki sustav ne voli izrazito restriktivne dijete za mršavljenje, ali mu se ne sviđa ni prekomjerna tjelesna masa.
Želimo li osnažiti svoj imunitet, treba birati namirnice koje su bogate nutrijentima važnim za funkcioniranje imunološkog sustava. To su u prvom redu kvalitetni izvori proteina i „dobrih” masnoća te antioksidansa i probiotika i prebiotika.
Hrana bogata proteinima
Prehrana koja potiče zdravlje imunološkog sustava mora osigurati visokokvalitetne, kompletne, proteine, primjerice, one koje nalazimo u jajima, ribi, morskim plodovima te mesu i mliječnim proizvodima. Mahunarke i žitarice također mogu biti izvanredan izvor imunostimulirajućih aminokiselina, a u kombinaciji sa ostalim izvorima proteina pružaju adekvatnu zaštitu imunološkom sustavu.
Hrana bogata vitaminom C
Vitamin C je pri vrhu popisa tvari za jačanje imuniteta stoga je za zdrav imunitet važno opskrbiti organizam namirnicama koje ga sadrže u značajnim količinama. To su u prvom redu paprika, brokula, agrumi poput grejpa, mandarina, naranče i limuna i vrlo popularan zimski specijalitet kiseli kupus. Visok sadržaj vitamina C također imaju i cvjetača i prokulice. Adekvatan dnevni unos vitamina C može se postići unosom 6 serviranja voća i povrća, a najbolje ih je rasporediti tijekom cijelog dana kako bi se sav vitamin C iskoristio i spriječilo izlučivanje viška urinom.
Probiotici i prebiotici
Možda zvuči zapanjujuće, ali glavnina stanica imunološkog sustava se nalazi u crijevima. Naša su tijela domaćini milijardama bakterija od kojih je većina „dobrih” odnosno korisnih bakterija dok neke mogu biti i štetne, a mikroflora je najgušće naseljena u našim crijevima. Probiotici su naziv za određene sojeve bakterija za koje se smatra da povoljno djeluju na zdravlje i imunitet. Te se bakterije prirodno nalaze u hrani ili se hrana obogaćuje, a mogu se uzimati i u obliku dodatka prehrani. Fermentirani mliječni proizvodi prirodno sadrže žive bakterije, a sve češće se i dodatno obogaćuju. Komercijalno najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium. Lactobacili i bifidobakterije su normalni stanovnici crijeva i njihova prisutnost upućuje na zdravu floru. Krajnji produkt njihove aktivnosti su kratkolančane kiseline koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija.
No u službi zdravlja crijevne mikroflore osim probiotika djeluju i prebiotici. Prebiotici koji predstavljaju hranu korisnim bakterijama zajedno sa probioticima čine imunološki tandem. Prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u mikroflori debelog crijeva. Dodatno, pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal te povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija. Prebiotici potječu iz biljnih izvora, a najviše ih se nalazi u namirnicama poput korijena cikorije, čičoke, luka i banane.
Hrana bogata antioksidansima
Neutralizacijom štetnih slobodnih radikala, antioksidansi sudjeluju u jačanju imuniteta. Antioksidativno djelovanje posjeduju određeni vitamini i minerali, ali i biljni pigmenti. Fitokemikalije su tvari koje osim što povrću daju intenzivnu boju, štite ga od propadanja tijekom rasta i sazrijevanja. Antioksidansi se skrivaju u voću i povrću žute, narančaste i crvene boje poput bundeve i mrkve koje sadrže karotenoide, ružičasta boja daje snagu cikli i crvenom kupusu, a zelene namirnice predstavljaju izvor antioksidantivnog klorofila. Antioksidanse možemo pronaći i u nekim obojenim delikatesama kao što su crno vino, tamna čokolada i zeleni čaj, čija se konzumacija vrlo učestalo u znanstvenim istraživanjima dovodi u vezu s poboljšanjem zdravlja.
izvor: Biologija.com.hr // Vitamini.hr