Crtice iz povijesti

Nekadašnje groblje kraj križanja ulice Sveta Tri Kralja i Križevačke ceste

Kod kapele, između ceste i kasnije željezničke pruge od Zagreba do Koprivnice, je bilo dobro uređeno groblje na kome su se pokapali stanovnici Špoljarske ulice, a jedno vrijeme i stanovnici Dubovca i Reke.

18:00h
0

Koprivnica je imala i groblje oko kapele Sv. Triju Kraljeva koje se zajedno sa kapelom prvi puta spominje 1671. godine, a održavali su je Ivan Rasinec i Marko Ferčulin. Godine 1680. piše da bila smještena u polju kod Špoljarske ulice.

Kapela je 1700. godine opisana kao dosta velika i svijetla. Imala je zidane temelje na koje su bili postavljeni hrastovi stupovi među kojima su bili zidovi od pletera. Kapela je imala jedan prozor, na zapadu su bila vrata pred kojima je bilo drveno predvorje. Nad vratima se dizao drveni tornjić u kojemu je bilo blagoslovljeno zvono. Imala je dobar krov, drveni strop, pod potaracan ciglom te oltar sa slikom Sv. Triju Kraljeva. Sv. Misa se služila na Bogojavljanje, na dan Sv. Filipa i Jakova te jedna zornica u Adventu. Oko kapele se nalazili dosta široko groblje. Za imovinu kapele su brinuli Juraj Kraljić i Ivan Balentić.

Kod kapele, između ceste i kasnije željezničke pruge od Zagreba do Koprivnice, je bilo dobro uređeno groblje na kome su se pokapali stanovnici Špoljarske ulice, a jedno vrijeme i stanovnici Dubovca i Reke. Dubovčani su se kasnije pokapali kod kapele Sv. Duha, gdje je današnje središnje gradsko groblje, a Rečani na groblju kod kapele Presvetog Trojstva u Reki (tamo je kapela bila podignuta u 18. stoljeću, a oko nje je bilo groblje).

Godine 1768. kanonik Matija Petrović je predložio da se kapele Sv. Duha i Sv. Triju Kraljeva spoje u jednu kapelu oko koje bi se uredilo jedinstveno groblje. Kapela Sv. Triju Kraljeva je 1778. godine bila tri četvrt sata udaljena od župne crkve, izgrađena od drva sa tornjićem u kojem je bilo jedno zvono. Kanonska vizitacija iz 1787. godine spominje da je ova kapela u lošem stanju, a 1805. godine spominje se da ima novi toranj i sakristiju, dok su za nju 1807. godine kupljene orgulje od kapela Sv. Lucije. U vizitaciji iz 1810. piše da je bila drvena i četverokutna sa drvenim krovom. U kapeli su bili oltari Sv. Triju Kraljeva i Sv. Franje Ksaverskog. Sredinom 19. stoljeća bila je zapuštena i opasna za vjernike.

Godine 1870. godine veliki župan Ladislav pl. Kukuljević je bio na čelu povjerenstva koje je zbog opasnosti zabranilo služenje Svete mise u kapeli koja je porušena 1874. godine, a iste je godine napušteno tamošnje groblje.

čitam...
Loading...