Ukoliko planirate prodati nekretninu, a niste je energetski certificirali, nemojte odustati od oglašavanja. Naime, Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo kulture iznijeli su zaključak kako se nekretnine bez spomenutog certifikata ipak mogu oglašavati, unatoč najavama da će oglašivači biti kažnjeni velikim novčanim kaznama budu li postavljali takve oglase.
Naime, nadležna su ministarstva zaključila kako su jedino mediji dužni oglašavati samo energetski certificirane nekretnine, dok oglašivači nemaju tu obvezu. No, onima koji žele prodati svoje nekretnine ipak će certifikacija biti potrebna, stoga što ih bez nje od 1. srpnja 2013. godine ne mogu prodati.
Kako bi se detaljnije iformirali o ovoj temi, izdvojili smo nekoliko najčešćih pitanja o energetskoj certifikaciji, a na koje je odgovor dalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Što je energetsko certificiranje zgrada?
Energetsko certificiranje zgrade predstavlja skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata, dokumenta propisanog sadržaja koji predočuje energetska svojstva zgrade.
Energetski certifikat može izdati isključivo ovlaštena osoba čiji popis možete pronaći na web stranici.
Svrha energetskog certifikata je pružanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskim svojstvima zgrade i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, te u odnosu na referentne vrijednosti. Energetski certifikat mora sadržavati opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji i referentne vrijednosti, objašnjenja tehničkih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.
Što je energetski razred zgrade?
Energetski razred zgrade predstavlja indikator energetskih svojstava zgrade koji se za stambene zgrade izražava preko godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke svedene na jedinicu ploštine korisne površine zgrade.
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Uzimajući u obzir stalan porast cijena energije, investicijom u izolaciju svih dijelova objekta mogu se postići značajne uštede za troškove grijanja i hlađenja prostora.
Tko je dužan osigurati energetski certifikat zgrade kod njezine prodaje?
Vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan je imati energetski certifikat kod njezine prodaje od 1. srpnja 2013. godine. Kupac zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ima pravo uvida u energetski certifikat.
Koje su kazne ukoliko vlasnik ne pribavi energetski certifikat zgrade koja se prodaje?
Odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 55/12) propisano je da će se vlasnik građevine, pravna osoba, kazniti novčanom kaznom u iznosu od 20.000 do 100.000 kuna ako ne osigura energetski certifikat zgrade ili njezinog dijela kod prodaje. Sukladno odredbi stavka 2. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu vlasnika za prekršaj iz stavka 1. toga članka. Sukladno odredbi stavka 3. istoga članka za spomenuti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
U slučaju ako vlasnik ne osigura energetski certifikat zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela kod prodaje, kupac ima mogućnost podnošenja prijave Državnom inspektoratu.
Mora li u oglasu za nekretninu biti naveden energetski razred i hoće li agencije biti kažnjavane ako takvu, necertificiranu nekretninu oglase?
Ukoliko se oglas za zgradu koje se prodaje objavljuje u medijima tada je potrebno u oglasu navesti i energetski razred te zgrade i to je odgovornost vlasnika.
Kazne za agencije nisu propisane ali Agencija – Posrednik u prometu nekretnina je ovlašteni posrednik nekretninama i kao takav je dužan poznavati važeće propise koji se odnose na područje njihove djelatnosti (u ovom slučaju propise koji se odnose na obvezu posjedovanja energetskog certifikata zgrade) te s istima upoznati stranke koje koriste njihove usluge.
Imaju li javni bilježnici, kao i gruntovnice, kod ovjere ugovora, odnosno upisa nekretnine, pravo tražiti i energetski certifikat uz ostalu dokumentaciju, ili je pak odgovornost samo na vlasniku nekretnine?
Isključivo je vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan osigurati energetski certifikat kod njezine prodaje.
Pribavljanje energetskog certifikata zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika niti za upis nekretnine u zemljišnu knjigu.
Tko je izuzet od obaveze energetskog certificiranja?
Od obveze energetskog certificiranja izuzete su između ostalog i zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. Ova površina čini ukupnu ploštinu neto podne površine grijanog dijela zgrade što znači da se na primjer kod stana zbrajaju sve ploštine prostorija soba, kuhinje, kupaonice, WC-a, hodnika i ostave. Negrijani dijelovi zgrade, primjerice: negrijani tavan, negrijani podrum, negrijano stubište, lođe i terase ne ulaze u tu površinu. Grijanim dijelom zgrade podrazumijeva se i dio zgrade u kojemu je predviđena kontrolirana temperatura sukladno namjeni korištenja i važećim propisima (na primjer: stan u stambenoj zgradi koji se duže vrijeme ne koristi za predviđenu namjenu pa se ne grije ili koji nema instalirani sustav grijanja, a sukladno namjeni je isti potreban, smatra se grijanim prostorom).
Je li potrebno izvršiti energetski pregled i izraditi certifikat za zgrade koje su registrirana kulturna dobra – spomenici kulture pojedinačne zaštite a u njima se obavljaju javne djelatnosti?
Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 113/08, 91/09, 36/10 i 135/11 ) koji je prestao važiti energetski certifikat nije potreban za zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predviđenom spomeničkom zaštitom zgrade.
Prema važećem Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske nisu izuzete od obveze energetskog certificiranja. Prema navedenom Pravilniku sukladno članku 7. Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.
