UGROŽENA USTAVNA PRAVA GRAĐANA

Odlukom Stožera policija može ispitati koliko ljudi imate u stanu

Ukoliko se objašnjenje o tome da je Sabor prenio svoje ovlasti na Stožer održi, mogućnosti su gotovo neograničene.

13:18h
0
Koronavirus anketa // Ilustracija
Ilustracija

Nedjelja, 25. listopada, mogla bi ostati upamćena kao prilično važan datum za ustavna prava građana Republike Hrvatske. I to ne po dobrom, piše Telegram.

Prvo je u emisiji TNT na N1 televiziji bivši ministar pravosuđa i aktualni šef saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Dražen Bošnjaković izjavio kako je Sabor prenio svoje ovlasti oko suzbijanja epidemije na Nacionalni Stožer civilne zaštite. Da bi se tek nešto kasnije, u odluci Stožera o novim mjerama radi sprječavanja širenja Covida-19, pokazalo kako u stvarnosti to “prenošenje ovlasti” izgleda i što to znači za ustavna prava građana.

U mjerama objavljenim u nedjelju, između ostalog, stoji kako su zabranjene privatne svečanosti s više od 15 osoba. U naknadnim izjavama postalo je jasno da se radi o svim okupljanjima u privatnim i javnim prostorima s više od 15 ljudi, a kako će za provođenje posljednje odluke Stožera biti zadužena i policija, prilično je jasno kakve se perspektive otvaraju ovom odlukom. Koju, valja ponoviti, nije donio Sabor, već – Stožer.

POIGRAVANJE S TEMELJIMA USTAVNE DEMOKRACIJE
Ustavni sudac Goran Selanec je u svojoj objavi na Facebooku u ponedjeljak reagirao na Bošnjakovićevu izjavu o prenošenju ovlasti Sabora na Stožer, skrećući pažnju na to da Ustav RH u samo jednom slučaju predviđa da Sabor prenosi svoje ovlasti. Po članku 88. Ustava RH radi se o tome da najduže na godinu dana može ovlastiti Vladu RH da donosi uredbe iz djelokruga rada Sabora. Ali, uz značajnu ogradu – te Vladine uredbe se ne smiju odnositi na, uz ostalo, razradu Ustavom utvrđenih temeljnih prava i sloboda.

“Dok se Sabor može sastajati ne da može, nego mora koristiti svoje ovlasti. Na te ovlasti pravo ne može polagati nitko drugi, pa sve da to Sabor i želi. Ustav ne želi. Sve ostalo je poigravanje sa samim temeljima ustavne demokracije”, piše u svojoj objavi Selanec.

PROKLETSTVO “DRUGIH MJERA”
Đorđe Gardašević, profesor na Katedri za Ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pojašnjava za Telegram detaljno svoj stav o problemu dodatnog ograničavanja ljudskih prava bez konzultiranja Sabora. Gardašević ne dvoji oko toga da mora postojati tijelo koje u okolnostima epidemije odlučuje i donosi mjere za borbu protiv nje. U Hrvatskoj ovlast za donošenje takvih mjera imaju Stožer i ministar zdravstva.

“No, svaka pojedina mjera mora imati utemeljenje u zakonu, gdje mora precizno biti propisano što točno javno tijelo smije činiti u pogledu ljudskih prava i sloboda”, veli Gardašević, te ukazuje na članak 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji definira sigurnosne mjere u borbi protiv epidemije.

“To mogu biti, na primjer: provođenje dezinfekcije, osnivanje karantene, zabrana putovanja u druge države te zabrana ili ograničenje kretanja općenito, ograničenje ili zabrana prometa roba ili usluga, obvezno sudjelovanje raznih osoba u suzbijanju bolesti, zabrana uporabe objekata, opreme i prijevoznih sredstava, izolacija ili samoizolacija te – očito najvažnije – ‘druge posebne mjere’”, pojašnjava Gardašević. Problem je, naravno, sve ono što se gura u definiciju “drugih posebnih mjera”.

SABOR, A NE STOŽER
Maske bi, recimo, spadale u te “druge posebne mjere”, ali one za Gardaševića, u ovoj uznapredovaloj fazi epidemije, nisu sporne jer se radi o uobičajenoj metodi zaštite u medicini. “No, kada imamo mjeru kojom je propisano da na ‘privatnim’ svečanostima može biti prisutno najviše 15 osoba, onda je riječ ne samo o mjeri koja uopće nije eksplicitno propisana Zakonom, već se radi i o mjeri koja na iznimno ozbiljan način ulazi u ustavno zajamčeno pravo na privatnost. Ovo tim više što odluka Stožera od 25. listopada, kojom je to propisano, dodaje i to da se za kontrolu provedbe te odluke zadužuje, između ostalog, i policija”, kaže profesor ustavnog prava te dodaje kako on smatra da javna vlast uopće nema ovlast propisivati zabrane za privatne prostore.

Gardašević naglašava da kao pravnik ne može ulaziti u pitanje epidemiološke opravdanosti neke mjere, jer je to pitanje za drugu struku. “Ali, kao ustavni pravnik sam uvjeren da o mjerama koje uvode nova ograničenja ljudskih prava, izvan onoga što je već bilo propisano postojećim zakonodavstvom, svakako treba odlučivati Hrvatski sabor, a ne Stožer civilne zaštite. To bi vrijedilo za, na primjer, uvođenje policijskog sata ili praćenja građana putem mobitela ili pak uvođenje novih vrsta kazni za kršenje epidemioloških sigurnosnih mjera. I tada bi, ako bi se u budućnosti takve vrste mjera uvodile, trebao o njima odlučivati Sabor”, kaže Gardašević.

VELIKA PRIRODNA NEPOGODA
Naglašava i kako od početka epidemije javno govori da se radi o pojmu koji hrvatski Ustav poznaje. “Ustav to stanje naziva ‘velika prirodna nepogoda’, ‘izvanredno stanje’ je samo kolokvijalni naziv. S obzirom na ogroman porast zaraženih, mislim da je sada napokon jasno da se zaista radi upravo o tome: o velikoj prirodnoj nepogodi. A Ustav je u pogledu velike prirodne nepogode vrlo jasan: u članku 17., naime, piše da se u takvoj situaciji odluke o novim ograničenjima ljudskih prava donose dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Saboru”, zaključuje Gardašević.

Toliko od profesora Ustavnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Od Stožera smo, pak, još u ponedjeljak pokušali doznati na osnovu kojeg točno članka i stavka Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti je donesena odluka o zabrani privatnih okupljanja s više od 15 osoba. Odgovor ćemo objaviti ako ga dobijemo.

ŠTO JE GRANICA?
U međuvremenu, ostaje se zapitati o tome je li zabrana privatnih okupljanja (zasad onih s više od 15 osoba) koje će po stanovima i kućama moći kontrolirati policija – tek početak. Ako Sabor ne treba odlučivati o ovakvom ograničenju ljudskih prava, ne ulazeći u njihovu eventualnu epidemiološku opravdanost, što je granica?

Može li se u ovom novom rasporedu snaga dogoditi da Stožer uspije tamo gdje je Vlada ustuknula – da se omogući geolokacijsko praćenje svih mobitela? Prije sedam mjeseci propao je pokušaj Vlade da se to omogući zakonom, sada je sasvim moguće da izmjene zakona više – nisu potrebne.

Hoće li, na primjer, policija po odluci Stožera za nekoliko tjedana po stanovima provjeravati imaju li svi otvorene prozore? Zašto ne? Ukoliko se objašnjenje o tome da je Sabor prenio svoje ovlasti na Stožer održi, mogućnosti su gotovo neograničene.

 

 

čitam...