Potaknuti svoje nepce na istraživanje i uživanje u novim okusima lako je uz začine. Od Istoka do Mediterana aromatične biljke osim što daju aromu i specifičan okus jelima, čine jela lakše probavljivima. Začini imaju i blagotvorna svojstva, djeluju antibakterijski i antiseptički, stimuliraju imunološki sustav, a neki čak i zagrijavaju organizam. Mnoštvo je različitih začina, svaki sa svojim specifičnostima i aromama. Ipak, cimet je začin dobro poznat svima što i ne čudi jer je upravo on jedan od najstarijih začina poznatih čovjeku.
Još su stari Egipćani njime obogaćivali napitke i liječili razne bolesti. Slatkasta mirodija opojnog mirisa dobiva se guljenjem kore s tankih grančica zimzelenog drveta. Pri tome se vanjska kora odbacuje, a unutrašnja uvija u štapiće. Postoje na stotine vrsta cimeta, no najpopularniji su cejlonski koji se smatra ”pravim cimetom” te kineski cimet.
Nutritivna vrijednost i ljekovitost cimeta
Cimet se ističe sadržajem prehrambenih vlakana, manganom, kalcijem i željezom, a u nešto manjoj mjeri sadrži magnezij, selen, cink te vitamin C i K. Ljekovita svojstva cimeta možemo zahvaliti trima osnovnim komponentama eteričnih ulja koja nalazimo u kori drveta. Esencijalna ulja sadrže aktivne tvaricinamaldehid, cinamil acetat, cinamil alkohol. Zahvaljujući njima vjeruje sa da cimet djeluje blagotvorno na probavni sustav stimulirajući peristaltiku crijeva te samim time smanjuje nadutost i bolne grčeve.
Također se pokazalo da povoljno djeluje na razinu masti i kolesterola, ali i razinu šećera u krvi zbog čega se preporuča i dijabetičarima. U prilog tome govori i studija objavljena 2013. godine u časopisuAnnals of Family Medicine. Autori su, naime, sistemnom analizom 10 randomiziranih, kontroliranih studija istraživali utjecaj cimeta na razine masnoća u krvi te razinu glukoze natašte. 543 ispitanika s dijabetesom tipa 2 sudjelovalo je u analiziranim studijama tijekom perioda od 4 do 18 tjedana pri čemu su ispitanici dobivali dozu cimeta od 120 mg do 6 g dnevno.
Rezultati meta-analize ukazali su da unosom cimetau spomenutim dozama dolazi do smanjenja razine glukoze natašte, ukupnog kolesterola, LDL kolesterola te triglicerida. Nadalje, došlo je i do povećanja razine HDL kolesterola. Za sada nije jasan točan mehanizam djelovanja cimeta iako studija objavljena 2009 godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition daje naslutiti da probava začina dovodi do smanjenja razine inzulina te povećane razine peptida koji odgađaju želučano pražnjenje i na taj način pogoduju razini šećera u krvi.
Cimet u kuhinji
Cimet se najčešće dodaje napitcima, desertima, voćnim jelima i kolačima, osobito onima od jabuke. No, rezerviranjem cimeta samo za ova jela uskraćujemo si cijeli spektar doživljaja. Tako cimet odlično nadopunjuje okus zobene kaše, slatkog krumpira, mrkve i zimske bundeve, ali i mesnim jelima od janjetine, piletine i mljevenog mesa. Često se dodaje kavi, a za ”instant” zagrijavanje najbolje je malo cimeta dodati kuhanom vinu.
Kako odabrati i čuvati cimet
Cimet je dostupan u obliku praha i u štapićima. Štapiće možemo čuvati duže, a cimet u prahu ima intenzivniju aromu. Ako možete, pomirišite cimet kako bi se uvjerili da ima slatkast miris i da je svjež. Cimettreba čuvati u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na hladnom, tamnom i suhom mjestu. Mljeveni cimet na ovaj način možete čuvati 6 mjeseci, a cimet u štapićima ostat će svjež jednu godinu. Rok trajanja cimeta možete produljiti ako ga čuvate u hladnjaku, iako vam pravi znalci to neće preporučiti.
izvor: biologija.com.hr (Zdravobudi.hr; autorica teksta: Sandra Krstev Barać, mag.nutricionizma)