„Sensim sine sensu aetas senescit“
(Starost dolazi polako, neprimjetno)
Kosti su oslonac i nosiva okosnica našeg tijela, ali i zaštitna konstrukcija unutarnjih organa i mozga. Zajedno sa zglobovima i mišićima kosti pokreću naše tijelo. Tijekom života kosti se neprekidno mijenjaju i obnavljaju. One se stalno prilagođavaju promjenama i potrebama organizma. Kosti su dakle, dinamičan organ koji se svakodnevno uvjetno rečeno mijenja i preoblikuje.
Tijekom djetinjstva i mladenaštva traje razdoblje brzog rasta i razvoja koštanog tkiva. Stoga je u to vrijeme važno dobro izbalansirati prehranu bogatu kalcijem i vitaminom D, provoditi redovitu tjelesnu aktivnost, zdrav život i dovoljno se izlagati suncu. Vršna koštana masa dostiže se u srednjim i kasnim dvadesetim godinama. Već nakon 35 godina slijedi blago, a nakon 50 godina intenzivno smanjenje koštane mase.
Dvije su grupe stanica: osteoblasti koji izgrađuju kost i osteoklasti koji je razgrađuju – razaraju stare koštane stanice i stvaraju mjesto za nove. Ta dva tipa stanica i koštane stanice osteociti tvore koštano tkivo. Kako starimo regulacija koštanog rasta može oslabiti, pa nove koštane stanice više ne mogu nadomjestiti one razorene. Upravo se to događa kod osteoporoze – stvaranje kosti je manje, a gubitak kosti veći. U ljudskom tijelu ima 220 kostiju. Dva su osnovna tipa koštanog tkiva: spužvasta (spongiozna) i čvrst-kompaktna (kortikalna) kost. Kost je obavijena pokosnicom iz koje vode krvne žile i živci u njenu unutrašnjost, a građena je od stanica, proteina i minerala. Kalcij i fosfat najvažniji su minerali koštanog tkiva, a čvrstoću kostima daje kalcij. Razinu kalcija u kostima kontroliraju paratireoidni hormon i vitamin D. Oko 70 % sastava kosti čini elastična tvar kolagen.
OSTEOPOROZA je kronična, sistemska progresivna bolest koštanog sustava koju karakterizira:
1. Smanjenje koštane mase (smanjena gustoća kostiju)ž
2. Poremećena mikrostruktura (promijenjena građa kosti)
3. Povećana fragilnost kostiju (povećana lomljivost i sklonost prijelomu na minimalnu traumu – pad ili udarac, jače osteoporotični kralješci čak i sponatano). Blaži oblik smanjene gustoće kostiju naziva se OSTEOPENIJA. Osteoporozu dijelimo na primarnu (postmenopauzalna i senilna) i sekundarnu ( kod kroničnih bolesti, primjena nekih lijekova i promjena načina života – mirovanje ).
Osteoporoza zahvaća oko 8-10 posto populacije. Neuporedivo više su zastupljene žene, čak 90 posto. Svaka treća žena i svaki deveti muškarac izložen je riziku od osteoporotičnog prijeloma vrata bedrene kosti. 40 – 50 posto žena u menopauzi doživjeti će neki osteoporotični prijelom. 50 posto starijih osoba nakon prijeloma kuka ima trajne funkcijske smetnje, a 10 – 15 posto treba dugotrajnu kućnu njegu.
Osteoporoza često ostaje neprepoznata, jer je to bolest bez karakterističnih simptoma i bez tipične boli. Bol i umor u leđima često se zanemaruje i tek se na usputnom radiološkom nalazu utvrdi osteoporotični prijelom. Stoga kod starijih ljudi uvijek treba respektirati dva simptoma: iznenadna bol u leđima i postupan gubitak visine praćen pognutim držanjem.
Radiološko snimanje kralježnice potvrditi će kliničku sumnju na osteoporozu ako je gubitak koštane mase veći od 30-40 posto. „Zlatni standard“ za postavljanje dijagnoze je denzitometrija – DXA metoda. Vrlo je pouzdana, kratko traje, doza zračenja je zanemariva, ali nažalost još uvijek nije široko dostupna. Srećom koprivnička bolnica ima denzitometar, koji je nabavljen zahvaljujući inicijativi agilne gradske udruge žena s bolestima dojke “Nada”.
Mineralna gustoća kosti (BMD) mjeri se u području slabinske kralježnice i vrata bedrene kosti (kuk). Koristi se još i ultrazvučna denzitometrija, koja je vrlo brza i jeftina, ali manje precizna. Što se tiče laboratorijskih nalaza ( sedimentacija, krvna slika, kalcij i fosfor u krvi i mokraći, alkalna fosfataza, elektroforeza serumskih bjelančevina) u pravilu se rade da bi se isključili sekundarni razlozi za osteoporozu. O čimbenicima rizika, prevenciji i liječenju osteoporoze zbog izuzetne važnosti ove bolest,i opširnije u jednom od narednih napisa.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr