Križni ligamenti (prednji i stražnji) smješteni su unutar samog koljena. Imaju funkciju stabilizacije i kontrole kretnji u koljenom zglobu te predstavljaju važnu strukturu ovog zgloba. Prednji križni ligament sprječava preveliki pomak goljenične kosti prema naprijed u odnosu na bedrenu kost, a posljedica njegovog puknuća nestabilnost je koljena. Zajedno sa stražnjim križnim ligamentom održava kontakt zglobnih tijela u svakom položaju i sprječava prevelike rotacije u koljenu.
Ova je ozljeda relativno česta u sportaša profesionalaca, posebice nogometaša, rukometaša i skijaša, ali je nažalost sve češća i u rekreativaca. Najčešće su lakše ozljede u smislu istegnuća ligamenta, dok su teže ozljede kod kojih dolazi do djelomičnog ili potpunog puknuća prednjeg križnog ligamenta, srećom rjeđe.
Mehanizam nastanka ove ozljede može biti nagla deceleracija (naglo zaustavljanje pri trčanju), nagla i snažna hiperekstenzija (ispružanje noge), nagla promjena smjera i doskok. Jedan od uzroka ozljeđivanja križnih ligamenata može biti i nesrazmjer u snazi prednjih i stražnjih mišića natkoljenice – znatno jači prednji četveroglavi mišić od skupne mišića stražnje strane natkoljenice..
Simptomatologija ozljede je tipična: kod puknuća se čuje glasni zvuk pucanja, javlja se vrlo jaka bol i neposredno po ozljedi otok. Kliničkim pregledom nalazi se nestabilnost koljenog zgloba (pozitivni su test ladice i Lachmanov test – pomak od 10 mm i veći siguran je znak puknuća ligamenta). Već kratko vrijeme nakon ozljede ne može se u potpunosti ispružiti koljeno zbog zaštitnog spazma misića.
Najčešće je klinički pregled dostatan za postavljanje dijagnoze, ali se u pravilu učini rentgenska snimka i po potrebi magnetna rezonanca.
Što se liječenja tiče, istegnuća i djelomična puknuća liječe se konzervativno: mirovanje (imobilizacija), kriomasaža, procedure fizikalne terapije i snaženje natkoljenične muskulature. Potrebu eventualnog operativnog zahvata procijeniti će ortoped. Uputno je učiniti artroskopiju koja je jednostavan, ali vrlo koristan zahvat, kojim se kroz dvije male rupice na koljenu uvodi instrument i kameru te vizualizira u cjelosti unutrašnjost zgloba. Na taj se način definitivno potvrđuje dijagnoza.
S druge strane operativni zahvat na prednjem križnom ligamentu – rekonstrukcija, daleko je složeniji, jer se u tom slučaju, puknuti ukriženi ligament nadomješta dijelom tetive jednog od natkoljenih mišića. U tom je slučaju i oporavak znatno duži – oko 5 do 6 mjeseci, iako povratak na posao može biti i znatno raniji, ovisno o radno, mjestu. Ako se ne radi o profesionalnom sportašu, taj zahvat nije nužan jer je vrlo vjerojatno da u svakodnevnom životnim aktivnostima, pa i rekreativnim unatoč ovoj ozljedi, ne bi trebalo biti većih problema.
Uvijek je potrebno u dovoljnoj mjeri osnažiti natkoljenu muskulaturu (četveroglavi bedreni mišić), ali jačati i mišiće stražnje lože natkoljenice te se pridržavati datih uputa liječnika. Što se pak rekreativnih sportskih aktivnosti tiče, one su dozvoljene uz određena ograničenja.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr