U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, kako RTL ekskluzivno doznaje, izolirali su virus, odnosno uzgojili ga u laboratorijskim uvjetima, što je prvi korak za razvoj cjepiva.
– Uzgojili smo virus u laboratorijskim uvjetima iz brisa pacijenta koji je bio pozitivan na SARS-COV-2 – kazala je biologinja u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Željka Mačak Šafranko.
Prvi je to korak za razvoj cjepiva, ali brojna druga istraživanja i projekte.
– Kao prvo je tu neka stvar da se cijeli virusni genom sekvencionira, da se vidi kakav je slijed nukleotida, da se vide razlike prema nekim drugim sojevima, da se napravi neka generalna karakteristika. Kako raste u kulturi, brže, sporije, kako jako se umnožava… – objasnio je Ivan Christian Kurolt, biolog u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Mačak Šafranko prisjeća se tog dana.
– Bili smo u totalnom kaosu. Radili smo cijeli tjedan od jutra do mraka. Totalni kaos, hrpa uzoraka za testiranje… Međutim, znanstvena znatiželja je tu nekako prevladala da sam ja uspjela otići u taj laboratorij, staviti taj bris na stanice. Nakon pet dana sam došla i vidjela da ima virusa. To smo kasnije molekularnim metodama i potvrdili. Osjećala sam se ponosno i sretno. Nisam mislila da će to ići baš tako lako – objasnila je.
Dan nakon potresa u Zagrebu izolirani virus su poslali u Njemačku, gdje sada uz hrvatski izolat imaju i austrijski, njemački, talijanski te uskoro i američki. Procjenjuje se da će za razvoj cjepiva trebati oko godinu dana.
Popularni TikTok izazov i dalje se širi društvenim mrežama, a veselom plesu pridružili su se i vatrogasci iz naše županije.
Tako su članovi DVD-a Peteranec i DVD-a Koprivnički Ivanec pokazali svoje plesno umijeće i ritam na videu.
Za one koji ne znaju, ovaj plesni izazov počeo se širiti društvenim mrežama u izvedbama policajaca, medicinskih sestara, vatrogasaca i mnogih drugih koji su željeli pokazati da ih doba koronavirusa ne može omesti u dobrom raspoloženju.
Iako većina ljudi poštuje preporuke i mjere kako bi se širenje koronavirusa svelo na što je manje moguću mjeru, uvijek postoje oni koji se nisu spremni odreći ni milimetra svog komfora i rutine za širu dobrobit. Tako je bilo slučajeva kafića koji su još uvijek radili, unatoč zabrani, organiziranih zabava pa i klijenata koji su ‘navaljivali’ na svoje frizere i kozmetičare.
Upravo se na situaciju s frizerima osvrnuo Ceh frizera Pitomača, koji je apelirao na sve one koji ilegalno u kućama šišaju klijente da to ne čine.
– U protivnom ćemo prijavljivati. Naša struka je takva da je oduvijek bilo rada na crno i jasno nam je da će ga i biti. Želimo napomenuti da mi frizeri, legalni frizeri, imamo, hvala Bogu, dovoljno posla i nikada nam nije padalo napamet prijavljivati ilegalne kolegice. Imali smo razumijevanja, stoga bi bilo pošteno da sada one imaju razumijevanja prema nama – kažu iz Ceha.
Priznaju da ih klijenti zovu na dnevnoj bazi te ih odbijaju, a potom se uvjere da u jednostavno otišli nekome tko ih je ošišao tko zna gdje.
– Svakodnevno primamo pozive svojih klijenata, koje odbijamo, jer igramo po pravilima. Neke od tih klijenata nakon dan-dva srećemo ošišane. Nasreću, više je onih strpljivih koji disciplinirano s nama čekaju ukidanje mjera. I baš zbog njih i zbog nas samih dužni smo stati na kraj ilegalnom radu. Sada je vrijeme da mijenjamo društvo, njegove nepravilnosti i dopustimo koroni da nas nauči jedinstvu – poručuju frizeri.
Mole i klijente da se strpe, zajedno s njima, jer će vremena za frizure biti i prije ako svi surađuju.
– Ne vršite pritiske na nas frizere, nije nam lako. Vi ste naš kruh, od vas živimo, ali u ovome moramo biti zajedno strpljivi i disciplinirani kako bi sve ovo što brže prošlo. Brinite za svoje zdravlje, zdravlje svojih obitelji i zdravlje svih nas – mole iz Ceha frizera Pitomača.
Ponositim držanjem i uzdignutom krijestom pijetao se postavlja kao kralj među domaćim životinjama podravskog seoskog podneblja. Kao jedna od najčešćih životinja u dvorištima ravničarskog kraja, bogate simbolike, zabilježen je kao prepoznatljiv i upečatljiv motiv slika podravske naive.
Pevec s knjigom (1968.) otkriva još jednu veliku tematsku preokupaciju autora. Pozadinske planove ispunjava tipičan prizor ravničarskog plavnog podravskog krajolika. U planu koji prethodi u središte kompozicije smješta se izolirani otok na kojem pralje vrijedno rade. No, glavni motiv pomiče se blago ulijevo i smješta se u prvi plan prikazom pijetla bogato ukrašenog perja u žarkim crvenim i izuzetno kontrastnim, ali i dalje realno utemeljenim, crnim tonovima. Pod nogama stoji otvorena knjiga s pjesničkim upozorenjem/aforizmom kao utjecanje za Božju pomoć i zaštitu od loših ljudi i bolesti. Ilustracija u knjizi otkriva Isusa pod križem, odnosno segment Kristološkog ciklusa koji će ga intenzivno okupirati od kraja 1960-ih godina, s posebnim naglaskom na prikaze Kristove muke. Posljednja večera (1968.) smjestit će se u zlokoban šumski krajolik ogoljelog drveća isprepletenih grana koje djeluje kao da bi svaki čas mogle oživjeti.
Ivan Večenaj, Pevec s knjigom, 1968., ulje/staklo, 800×900 mm, vl. Privatna zbirka, St Paul de Venice, Francuska (preuzeto iz monografije: Maroević, Tonko; Škunca, Andriana: Ivan Večenaj. Zagreb: Art Studio Azinović, 1994., 63.)
Njihova tmina ili (neprirodno) istaknuta bjelina u kontrastu je s živim, eksplozivnim koloritom prikazanih figura Krista i apostola koji su pod budnom zaštitom evanđelista u tetramorfu (pri čemu sv. Mateja simbolizira anđeo, sv. Marka krilati lav, sv. Luku bik, a sv. Ivana orao). Ilustrirana knjiga u ovom je prizoru naznaka onoga što će kasnije zavladati čitavim kompozicijama, a što su kritičari prepoznali kao svojevrsni prikaz Biblie pauperum (Biblije siromašnih), ilustrirane Biblije koja je nekad služila siromašnom seoskom i ladanjskom kleru, a Večenaju pruža podstrek da svoje suseljane kroz ilustracije upozna s podudaranjima i značenjskim paradigmama iz Starog i Novog zavjeta.
Pevec na obedu (1972.) „živa“ je, dinamična i razigrana kompozicija također zahvaljujući bogatstvu raznolikih toplih tonova koje se sažimaju u pijetlovom perju koji širom rastvorenih krila kukuriče i budi život sela u pozadinskim planovima. Tipično podravske atribute mrtvih priroda (kruh, prga, vrč s vodom) susrećemo i u Pevcu iz 1977. godine u vlasništvu Podravke. Ovoga puta Večenaj svoga kicoša opet smješta unutar kompozicije mrtve prirode, ostajući pritom vjeran tipičnom agresivnom koloritu koji dinamizira inače uobičajeno mirni ton mrtve prirode. Unatoč tonskom bogatstvu, boje se ovdje preobražuju u tamnije, ozbiljnije, metaforičke, bliže metafizičkim tumačenjima.
Ivan Večenaj, Pevec na obedu, 1972., ulje/staklo, 850×1000 mm, vl. Obitelj Večenaj (obiteljska arhiva)
„Razrada“ ove teme vidljiva je u Sivom pijetlu na crvenoj draperiji (1976.) gdje se ponavlja sličan kolorit i prikaz pijetla kojem se u pozadini osim uobičajene seoske svakodnevice pridružuje i prikaz groblja, mnoštva križeva radi kojih kompozicija odiše tjeskobnim raspoloženjem, zlokobnom atmosferom, zlogukom tminom u kojoj prepoznajemo očiti zaokret u odabiru tema, ali i gradnji kompozicija.
Ivan Večenaj, Sivi pijetao na crvenoj draperiji, 1976., ulje/staklo, 900×850 mm, vl. Dr. Joachim Haas, Hamburg (preuzeto iz monografije: Maroević, Tonko; Škunca, Andriana: Ivan Večenaj. Zagreb: Art Studio Azinović, 1994., 92.)
Iako po detaljima i određenim simbolima prepoznajemo da se scene iz života Krista nalaze u Podravini, ustvari je riječ o svevremenskim i sveprostornim scenama, scenama koje se odvijaju izvan i unutar svakog vremena i prostora – one su univerzalne i uvijek primjenjive i dojmljivo snažne. Isus raspeti (1975.) u scenografiji plavičasto-tirkiznog osvjetljenja dramatičan je, surov, ali i umirujući. U prikazu blago prozirnkaste plavičaste linije koja prati obrise raspetog tijela otkrivamo duhovno tijelo koje napušta fizičko – moćan prikaz koji ostavlja bez teksta, ali i umiruje jer znamo da će to „novo“ tijelo ipak nastaviti živjeti. Naglašeno izdužene proporcije, naglašeni dijelovi fizionomije sapetog tijela dodatno su istaknuti koloritom od životno crvenoljubičastih tonova do sivih na ruci koja odumire ili krvavo crvenih na zgrčenim nogama. Dramatičnost je dodatno naglašena kontrastom s jarkim bojama simboličkog drveta-raspela (raspelo se pretapa u „živo“ stablo!) te tirkizne pozadine u kojoj naslućujemo tek detalj podravske arhitekture.
Ivan Večenaj, Isus raspeti, 1975., ulje/staklo,1300×1100 mm, vl. Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)
Deformiranje proporcija nastavit će u prikazu Raspeća (1974.) gdje je raspeti Krist transformiran u tanke izdužene forme u kojima se kreativnost i inventivnost u potpunosti oslobađaju, dišu punim plućima i stvaraju nove, vlastite kanone unutar uspostavljenog stila naivne umjetnosti. U dramatičnom prizoru nabijenom simbolikom razapetost izmučenog tijela na razgranatom drvetu umjesto na križu doprinosi desakralizaciji prizora, lokaliziranju priče i stvaranju bliskosti koja se istovremeno poništava negiranjem prirodnih proporcija. U scenografiji ljubičastog neba i neobičnog osvjetljenja dramatičan, surov prizor uzdiže se iznad sfere svakodnevnog, podudarajući se s bojom korizmenog ruha u Katoličkoj crkvi, a simbolički se vezujući uz „ravnotežu između neba i zemlje, osjetila i duha“ .
Ivan Večenaj, Triptih (Narođenje – Umiranje – Uskrsnuće), 1977., ulje/staklo, 1300×1620 mm, vl. Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)
Isti tip formalnog oblikovanja zadržava i u Golgoti ili u ingenioznom triptihu s prikazima Rođenja, Smrti i Uskrsnuća Kristova. Kako bi nam ipak bilo jasno da je i dalje riječ o autodidaktu iz Podravine u prikazu Uskrsnuća smješten je mali pijetao – simbol buđenja, novog života, pa i Podravine, a kasnije i naive općenito. Pijetao će nastaniti u zastrašujući prizor Četiri jahača apokalipse, možda i najboljeg autorova ostvarenja. „Na bijelom konju jaše Pobjednik i nosi luk u ruci. Na crvenom je Rat, jahač pronosi mač, izazivlje na pokolj. Na vrancu stiže Glad, u ruci joj vaga. Na blijedu zelenkastu konju propinje se Smrt, obilježena nemilosrdnom kosom.“1 Prizor je to koji ledi krv u žilama. Likovi bez trunke humanosti pretvaraju se u tanke prijeteće fizionomije. Ljudski trag sadržan je tek u donjem lijevom kutu slike s prikazom uznemirenih ljudi u selu. Desno je propeti orao (Kristov atribut, utjelovljenje najvećeg božanstva), obojen u ljubičasto – boju „tajne, utjelovljenja ili barem preobrazbe (Isus Krist nosi istu boju tijekom muke, tj. onda kad u sebi sjedinjuje Čovjeka i Duha nebeskog)2 – hoće li nas spasiti? Budućnost naša otkriva nam crni scenarij – uništenja, smrti i nestanka… No, istovremeno s ovim apokaliptičnim vizijama nastaju i slike vedrih tonova s početka naše priče, živog kolorita, lirske meditacije uz obavezan groteskni pomak dajući naslutiti vedrije dane – uz vedrinu duha i podrugljivog humora. Ivan Večenaj preobratio je prototipove naivne umjetnosti te stvorio nove – u tipologiji, florealnoj morfologiji, motivici, mediju svjetla, proizvoljnosti i izražajnosti boje. U slobodi forme zrcalio je slobodu vlastitoga duha. Njegove poruke i opomene i danas su aktualne. Učimo iz njih na vrijeme.
Piše: Helena Kušenić
1 Škunca Adriana, Ivan Večenaj, Art studio Azinović d. o. o., Zagreb, str. 144.
2 Chevalier, Jean: Gheerbrant, Alain, Rječnik simbola, KIC i Jesenski i Turk, Zagreb, 2007., str. 398.
Ivan Večenaj: Posljednja večeraIvan Večenaj, Golgota, 1977., ulje/staklo, 1300×1100 mm, vl .Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj, Budućnost naša, 1975., ulje/staklo, 1300×1100 mm, vl. Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj, Četiri jahača apokalipse, 1978., ulje/staklo, 1200×1000 mm, vl. Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj, Raspeće, 1974., ulje/staklo, 350×300 mm, vl. Muzej grada Koprivnice (MGK-HLB-795)Slikarski pribor Ivana Večenaja u rodnoj GoliIvan Večenaj s prijateljem, američkim glumcem Yullom Brynnerom (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj sa sinovima – Mladenom i Josipom (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj u svom dvorištu (obiteljska arhiva)
Na području nekoliko općina Koprivničko-križevačke županije te gradu Đurđevcu proglašena je prirodna nepogoda.
Župan Darko Koren u petak je donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode mraz na području Grada Đurđevca te općina Đelekovec, Kloštar Podravski, Kalinovac, Novigrad Podravski i Molve, koja je na navedenim prostorima uzrokovala velike materijalne štete na poljoprivredi u razdoblju od 23. ožujka do 7. travnja ove godine. Štete su nastale na vinogradima, voćarskim i povrtlarskim kulturama.
– Sukladno članku 25. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (,,Narodne novine” broj 16/19.) obvezuju se gradska/općinska povjerenstva unijeti prve procjene štete u Registar šteta u Zakonom propisanom roku – poručuju iz Županije.
Današnja brojka od 18 novozaraženih koronavirusom vrlo je dobra, no treba i dalje biti oprezan, slažu se članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, podsjeća da treba ‘stati na loptu’ i ne početi se prerano veseliti jer samo prije nekoliko dana situacija je bila daleko lošija.
– Imamo vrlo povoljnu brojku, nismo imali dugo takvu. To je epidemiološki jako dobro, ali moramo imati u vidu činjenicu da smo prije osam dana imali brojku 88. Ovo znači da se situacija poboljšava, no u zadnjih 10 dana imamo 500 novooboljelih koji su imali svoje kontakte, neki su možda i asimptomatski kliconoše. Opasnost nije prošla – podsjeća Capak.
Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo // Screenshot index.hr
Osvrnuo se na ublažavanje mjera, koje posljednjih dana zanima javnost, posebice ublažavanje mjere napuštanja mjesta prebivališta.
– Donijeli smo niz mjera koje se tiču higijene, distanciranja, zatvaranja… Sada počinjemo razmatrati da pojedine ukinemo. Jedan od ključnih faktora u širenju bolesti je mobilnost i sukladno tome smo donijeli mjere ograničavanja kretanja građana, sada smo procijenili da možemo to ukinuti unutar županija. Sve mjere pažljivo razmatramo, postepeno i oprezno ćemo ih micati. Nismo još pobijedili koronavirus – upozorio je Capak.
Ministar Davor Božinović na konferenciji za medije objavio je što je Stožer odlučio o produljenju i ublažavanju mjera protiv širenja koronavirusa.
Produljit će se mjera zabrane okupljanja i rada objekata poput kafića i neprehrambenih trgovina te niza drugih djelatnosti, kao i održavanja sportskih i kulturnih događaja, zasad do 4. svibnja.
Davor Božinović, Ministar unutarnjih poslova // Screenshot
Produljuju se i mjere na granicama, no mijenja se situacija za vozače kamiona. Oni će na granici dobiti obavijest da smiju voziti samo autocestama i zaustavljati se samo na točno određenim mjestima.
Što se tiče e-propusnica, ta mjera se ublažava od ponoći, kao što je i najavljeno.
– Županijski stožeri će predlagati i procjenjivati situaciju. Kretanje je velik rizik, ali ostavljamo stožerima da donesu odluku ako to žele. Ako se pojavi neko žarište, mogu se donijeti posebne mjere za tu općinu ili neki drugi prostor – rekao je Božinović.
Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je nove podatke o broju zaraženih koronavirusom u Republici Hrvatskoj.
U posljednja 24 sata imamo 18 novih oboljelih, ukupno ih je sada 1832. Ukupno je testirano 21.647 ljudi. Na respiratoru ih je 27, a oporavljeno je ukupno 615.
– Ovo je trenutno dobar rezultat, no s obzirom na ponašanje virusa u većem dijelu Europe, moramo biti oprezni i mudri, ne smijemo dozvoliti da nas pokoleba u poštivanju mjera. Da nismo otpočetka bili takvi, ne bi sad ni imali ovakav rezultat – rekao je ministar Beroš.
Podsjetimo, jučer su bila 23 novozaražena i jedna preminula osoba. Stožer je najavio popuštanje nekih mjera, a o svemu će se više znati idućeg tjedna. Zasad je poznato, kako je objavio ministar Božinović, da se ublažava mjera e-propusnica, koje više neće biti potrebne za putovanja unutar županija.
U Koprivničko-križevačkoj županiji potvrđen je jedan novi pozitivan slučaj COVID-19 infekcije, a riječ je o kontaktu ranije oboljele osobe, javlja Stožer civilne zaštite. Na području Koprivničko-križevačke županije do sada je ukupno zabilježeno 29 slučajeva oboljenja uzrokovanih koronavirusom.
Danas je također, protekom potrebnog roka od 28 dana te nakon ponovnog negativnog epidemiološkog nalaza, potvrđen još jedan slučaj izlječenja COVID-19 infekcije čime je ukupan broj izliječenih od bolesti uzrokovane koronavirusom na području županije porastao na osam osoba.
– Stožer civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije ovim putem još jednom apelira na građane da se pridržavaju svih propisanih općih mjera i uputa zaštite te da uz odgovorno ponašanje održavaju socijalnu distancu i brinu o higijeni kako bi situacija sa širenjem bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom i dalje bila pod nadzorom – poručuju.
Francuski virolog i nobelovac Luc Montagnier, koji je nagrađen za izoliranje virusa HIV-a 2008. godine, tvrdi da je koronavirus SARS-CoV-2 stvoren u laboratoriju u potrazi za cjepivom protiv AIDS-a te je slučajno pušten.
– Virus nije prirodnog podrijetla, to je djelo molekularnih biologa. Moj posao je iznošenje činjenica, nikoga ne optužujem i ne znam tko je to učinio i zašto – rekao je Montagnier u intervjuu za časopis Pourquoi Docteur.
Smatra da je stvoren u Wuhanu, a da je tvrdnja da se proširio s tržnice samo legenda te da iza njega stoje stručnjaci, prenosi Jutarnji.
Hipotezu su stručnjaci odmah odbacili. Teorija da je ovaj virus nastao genetskom manipulacijom kruži već duže vrijeme te je odbačena na temelju analize izoliranog genoma virusa. Montagnier svojim tvrdnjama već neko vrijeme izaziva brojne polemike u znanstvenim krugovima.
U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, kako RTL ekskluzivno doznaje, izolirali su virus, odnosno uzgojili ga u laboratorijskim uvjetima, što je prvi korak za razvoj cjepiva.
– Uzgojili smo virus u laboratorijskim uvjetima iz brisa pacijenta koji je bio pozitivan na SARS-COV-2 – kazala je biologinja u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Željka Mačak Šafranko.
Prvi je to korak za razvoj cjepiva, ali brojna druga istraživanja i projekte.
– Kao prvo je tu neka stvar da se cijeli virusni genom sekvencionira, da se vidi kakav je slijed nukleotida, da se vide razlike prema nekim drugim sojevima, da se napravi neka generalna karakteristika. Kako raste u kulturi, brže, sporije, kako jako se umnožava… – objasnio je Ivan Christian Kurolt, biolog u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Mačak Šafranko prisjeća se tog dana.
– Bili smo u totalnom kaosu. Radili smo cijeli tjedan od jutra do mraka. Totalni kaos, hrpa uzoraka za testiranje… Međutim, znanstvena znatiželja je tu nekako prevladala da sam ja uspjela otići u taj laboratorij, staviti taj bris na stanice. Nakon pet dana sam došla i vidjela da ima virusa. To smo kasnije molekularnim metodama i potvrdili. Osjećala sam se ponosno i sretno. Nisam mislila da će to ići baš tako lako – objasnila je.
Dan nakon potresa u Zagrebu izolirani virus su poslali u Njemačku, gdje sada uz hrvatski izolat imaju i austrijski, njemački, talijanski te uskoro i američki. Procjenjuje se da će za razvoj cjepiva trebati oko godinu dana.
Popularni TikTok izazov i dalje se širi društvenim mrežama, a veselom plesu pridružili su se i vatrogasci iz naše županije.
Tako su članovi DVD-a Peteranec i DVD-a Koprivnički Ivanec pokazali svoje plesno umijeće i ritam na videu.
Za one koji ne znaju, ovaj plesni izazov počeo se širiti društvenim mrežama u izvedbama policajaca, medicinskih sestara, vatrogasaca i mnogih drugih koji su željeli pokazati da ih doba koronavirusa ne može omesti u dobrom raspoloženju.
Iako većina ljudi poštuje preporuke i mjere kako bi se širenje koronavirusa svelo na što je manje moguću mjeru, uvijek postoje oni koji se nisu spremni odreći ni milimetra svog komfora i rutine za širu dobrobit. Tako je bilo slučajeva kafića koji su još uvijek radili, unatoč zabrani, organiziranih zabava pa i klijenata koji su ‘navaljivali’ na svoje frizere i kozmetičare.
Upravo se na situaciju s frizerima osvrnuo Ceh frizera Pitomača, koji je apelirao na sve one koji ilegalno u kućama šišaju klijente da to ne čine.
– U protivnom ćemo prijavljivati. Naša struka je takva da je oduvijek bilo rada na crno i jasno nam je da će ga i biti. Želimo napomenuti da mi frizeri, legalni frizeri, imamo, hvala Bogu, dovoljno posla i nikada nam nije padalo napamet prijavljivati ilegalne kolegice. Imali smo razumijevanja, stoga bi bilo pošteno da sada one imaju razumijevanja prema nama – kažu iz Ceha.
Priznaju da ih klijenti zovu na dnevnoj bazi te ih odbijaju, a potom se uvjere da u jednostavno otišli nekome tko ih je ošišao tko zna gdje.
– Svakodnevno primamo pozive svojih klijenata, koje odbijamo, jer igramo po pravilima. Neke od tih klijenata nakon dan-dva srećemo ošišane. Nasreću, više je onih strpljivih koji disciplinirano s nama čekaju ukidanje mjera. I baš zbog njih i zbog nas samih dužni smo stati na kraj ilegalnom radu. Sada je vrijeme da mijenjamo društvo, njegove nepravilnosti i dopustimo koroni da nas nauči jedinstvu – poručuju frizeri.
Mole i klijente da se strpe, zajedno s njima, jer će vremena za frizure biti i prije ako svi surađuju.
– Ne vršite pritiske na nas frizere, nije nam lako. Vi ste naš kruh, od vas živimo, ali u ovome moramo biti zajedno strpljivi i disciplinirani kako bi sve ovo što brže prošlo. Brinite za svoje zdravlje, zdravlje svojih obitelji i zdravlje svih nas – mole iz Ceha frizera Pitomača.
Ponositim držanjem i uzdignutom krijestom pijetao se postavlja kao kralj među domaćim životinjama podravskog seoskog podneblja. Kao jedna od najčešćih životinja u dvorištima ravničarskog kraja, bogate simbolike, zabilježen je kao prepoznatljiv i upečatljiv motiv slika podravske naive.
Pevec s knjigom (1968.) otkriva još jednu veliku tematsku preokupaciju autora. Pozadinske planove ispunjava tipičan prizor ravničarskog plavnog podravskog krajolika. U planu koji prethodi u središte kompozicije smješta se izolirani otok na kojem pralje vrijedno rade. No, glavni motiv pomiče se blago ulijevo i smješta se u prvi plan prikazom pijetla bogato ukrašenog perja u žarkim crvenim i izuzetno kontrastnim, ali i dalje realno utemeljenim, crnim tonovima. Pod nogama stoji otvorena knjiga s pjesničkim upozorenjem/aforizmom kao utjecanje za Božju pomoć i zaštitu od loših ljudi i bolesti. Ilustracija u knjizi otkriva Isusa pod križem, odnosno segment Kristološkog ciklusa koji će ga intenzivno okupirati od kraja 1960-ih godina, s posebnim naglaskom na prikaze Kristove muke. Posljednja večera (1968.) smjestit će se u zlokoban šumski krajolik ogoljelog drveća isprepletenih grana koje djeluje kao da bi svaki čas mogle oživjeti.
Ivan Večenaj, Pevec s knjigom, 1968., ulje/staklo, 800×900 mm, vl. Privatna zbirka, St Paul de Venice, Francuska (preuzeto iz monografije: Maroević, Tonko; Škunca, Andriana: Ivan Večenaj. Zagreb: Art Studio Azinović, 1994., 63.)
Njihova tmina ili (neprirodno) istaknuta bjelina u kontrastu je s živim, eksplozivnim koloritom prikazanih figura Krista i apostola koji su pod budnom zaštitom evanđelista u tetramorfu (pri čemu sv. Mateja simbolizira anđeo, sv. Marka krilati lav, sv. Luku bik, a sv. Ivana orao). Ilustrirana knjiga u ovom je prizoru naznaka onoga što će kasnije zavladati čitavim kompozicijama, a što su kritičari prepoznali kao svojevrsni prikaz Biblie pauperum (Biblije siromašnih), ilustrirane Biblije koja je nekad služila siromašnom seoskom i ladanjskom kleru, a Večenaju pruža podstrek da svoje suseljane kroz ilustracije upozna s podudaranjima i značenjskim paradigmama iz Starog i Novog zavjeta.
Pevec na obedu (1972.) „živa“ je, dinamična i razigrana kompozicija također zahvaljujući bogatstvu raznolikih toplih tonova koje se sažimaju u pijetlovom perju koji širom rastvorenih krila kukuriče i budi život sela u pozadinskim planovima. Tipično podravske atribute mrtvih priroda (kruh, prga, vrč s vodom) susrećemo i u Pevcu iz 1977. godine u vlasništvu Podravke. Ovoga puta Večenaj svoga kicoša opet smješta unutar kompozicije mrtve prirode, ostajući pritom vjeran tipičnom agresivnom koloritu koji dinamizira inače uobičajeno mirni ton mrtve prirode. Unatoč tonskom bogatstvu, boje se ovdje preobražuju u tamnije, ozbiljnije, metaforičke, bliže metafizičkim tumačenjima.
Ivan Večenaj, Pevec na obedu, 1972., ulje/staklo, 850×1000 mm, vl. Obitelj Večenaj (obiteljska arhiva)
„Razrada“ ove teme vidljiva je u Sivom pijetlu na crvenoj draperiji (1976.) gdje se ponavlja sličan kolorit i prikaz pijetla kojem se u pozadini osim uobičajene seoske svakodnevice pridružuje i prikaz groblja, mnoštva križeva radi kojih kompozicija odiše tjeskobnim raspoloženjem, zlokobnom atmosferom, zlogukom tminom u kojoj prepoznajemo očiti zaokret u odabiru tema, ali i gradnji kompozicija.
Ivan Večenaj, Sivi pijetao na crvenoj draperiji, 1976., ulje/staklo, 900×850 mm, vl. Dr. Joachim Haas, Hamburg (preuzeto iz monografije: Maroević, Tonko; Škunca, Andriana: Ivan Večenaj. Zagreb: Art Studio Azinović, 1994., 92.)
Iako po detaljima i određenim simbolima prepoznajemo da se scene iz života Krista nalaze u Podravini, ustvari je riječ o svevremenskim i sveprostornim scenama, scenama koje se odvijaju izvan i unutar svakog vremena i prostora – one su univerzalne i uvijek primjenjive i dojmljivo snažne. Isus raspeti (1975.) u scenografiji plavičasto-tirkiznog osvjetljenja dramatičan je, surov, ali i umirujući. U prikazu blago prozirnkaste plavičaste linije koja prati obrise raspetog tijela otkrivamo duhovno tijelo koje napušta fizičko – moćan prikaz koji ostavlja bez teksta, ali i umiruje jer znamo da će to „novo“ tijelo ipak nastaviti živjeti. Naglašeno izdužene proporcije, naglašeni dijelovi fizionomije sapetog tijela dodatno su istaknuti koloritom od životno crvenoljubičastih tonova do sivih na ruci koja odumire ili krvavo crvenih na zgrčenim nogama. Dramatičnost je dodatno naglašena kontrastom s jarkim bojama simboličkog drveta-raspela (raspelo se pretapa u „živo“ stablo!) te tirkizne pozadine u kojoj naslućujemo tek detalj podravske arhitekture.
Ivan Večenaj, Isus raspeti, 1975., ulje/staklo,1300×1100 mm, vl. Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)
Deformiranje proporcija nastavit će u prikazu Raspeća (1974.) gdje je raspeti Krist transformiran u tanke izdužene forme u kojima se kreativnost i inventivnost u potpunosti oslobađaju, dišu punim plućima i stvaraju nove, vlastite kanone unutar uspostavljenog stila naivne umjetnosti. U dramatičnom prizoru nabijenom simbolikom razapetost izmučenog tijela na razgranatom drvetu umjesto na križu doprinosi desakralizaciji prizora, lokaliziranju priče i stvaranju bliskosti koja se istovremeno poništava negiranjem prirodnih proporcija. U scenografiji ljubičastog neba i neobičnog osvjetljenja dramatičan, surov prizor uzdiže se iznad sfere svakodnevnog, podudarajući se s bojom korizmenog ruha u Katoličkoj crkvi, a simbolički se vezujući uz „ravnotežu između neba i zemlje, osjetila i duha“ .
Ivan Večenaj, Triptih (Narođenje – Umiranje – Uskrsnuće), 1977., ulje/staklo, 1300×1620 mm, vl. Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)
Isti tip formalnog oblikovanja zadržava i u Golgoti ili u ingenioznom triptihu s prikazima Rođenja, Smrti i Uskrsnuća Kristova. Kako bi nam ipak bilo jasno da je i dalje riječ o autodidaktu iz Podravine u prikazu Uskrsnuća smješten je mali pijetao – simbol buđenja, novog života, pa i Podravine, a kasnije i naive općenito. Pijetao će nastaniti u zastrašujući prizor Četiri jahača apokalipse, možda i najboljeg autorova ostvarenja. „Na bijelom konju jaše Pobjednik i nosi luk u ruci. Na crvenom je Rat, jahač pronosi mač, izazivlje na pokolj. Na vrancu stiže Glad, u ruci joj vaga. Na blijedu zelenkastu konju propinje se Smrt, obilježena nemilosrdnom kosom.“1 Prizor je to koji ledi krv u žilama. Likovi bez trunke humanosti pretvaraju se u tanke prijeteće fizionomije. Ljudski trag sadržan je tek u donjem lijevom kutu slike s prikazom uznemirenih ljudi u selu. Desno je propeti orao (Kristov atribut, utjelovljenje najvećeg božanstva), obojen u ljubičasto – boju „tajne, utjelovljenja ili barem preobrazbe (Isus Krist nosi istu boju tijekom muke, tj. onda kad u sebi sjedinjuje Čovjeka i Duha nebeskog)2 – hoće li nas spasiti? Budućnost naša otkriva nam crni scenarij – uništenja, smrti i nestanka… No, istovremeno s ovim apokaliptičnim vizijama nastaju i slike vedrih tonova s početka naše priče, živog kolorita, lirske meditacije uz obavezan groteskni pomak dajući naslutiti vedrije dane – uz vedrinu duha i podrugljivog humora. Ivan Večenaj preobratio je prototipove naivne umjetnosti te stvorio nove – u tipologiji, florealnoj morfologiji, motivici, mediju svjetla, proizvoljnosti i izražajnosti boje. U slobodi forme zrcalio je slobodu vlastitoga duha. Njegove poruke i opomene i danas su aktualne. Učimo iz njih na vrijeme.
Piše: Helena Kušenić
1 Škunca Adriana, Ivan Večenaj, Art studio Azinović d. o. o., Zagreb, str. 144.
2 Chevalier, Jean: Gheerbrant, Alain, Rječnik simbola, KIC i Jesenski i Turk, Zagreb, 2007., str. 398.
Ivan Večenaj: Posljednja večeraIvan Večenaj, Golgota, 1977., ulje/staklo, 1300×1100 mm, vl .Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj, Budućnost naša, 1975., ulje/staklo, 1300×1100 mm, vl. Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj, Četiri jahača apokalipse, 1978., ulje/staklo, 1200×1000 mm, vl. Obitelj Večenaj, Gola (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj, Raspeće, 1974., ulje/staklo, 350×300 mm, vl. Muzej grada Koprivnice (MGK-HLB-795)Slikarski pribor Ivana Večenaja u rodnoj GoliIvan Večenaj s prijateljem, američkim glumcem Yullom Brynnerom (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj sa sinovima – Mladenom i Josipom (obiteljska arhiva)Ivan Večenaj u svom dvorištu (obiteljska arhiva)
Na području nekoliko općina Koprivničko-križevačke županije te gradu Đurđevcu proglašena je prirodna nepogoda.
Župan Darko Koren u petak je donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode mraz na području Grada Đurđevca te općina Đelekovec, Kloštar Podravski, Kalinovac, Novigrad Podravski i Molve, koja je na navedenim prostorima uzrokovala velike materijalne štete na poljoprivredi u razdoblju od 23. ožujka do 7. travnja ove godine. Štete su nastale na vinogradima, voćarskim i povrtlarskim kulturama.
– Sukladno članku 25. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (,,Narodne novine” broj 16/19.) obvezuju se gradska/općinska povjerenstva unijeti prve procjene štete u Registar šteta u Zakonom propisanom roku – poručuju iz Županije.
Današnja brojka od 18 novozaraženih koronavirusom vrlo je dobra, no treba i dalje biti oprezan, slažu se članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, podsjeća da treba ‘stati na loptu’ i ne početi se prerano veseliti jer samo prije nekoliko dana situacija je bila daleko lošija.
– Imamo vrlo povoljnu brojku, nismo imali dugo takvu. To je epidemiološki jako dobro, ali moramo imati u vidu činjenicu da smo prije osam dana imali brojku 88. Ovo znači da se situacija poboljšava, no u zadnjih 10 dana imamo 500 novooboljelih koji su imali svoje kontakte, neki su možda i asimptomatski kliconoše. Opasnost nije prošla – podsjeća Capak.
Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo // Screenshot index.hr
Osvrnuo se na ublažavanje mjera, koje posljednjih dana zanima javnost, posebice ublažavanje mjere napuštanja mjesta prebivališta.
– Donijeli smo niz mjera koje se tiču higijene, distanciranja, zatvaranja… Sada počinjemo razmatrati da pojedine ukinemo. Jedan od ključnih faktora u širenju bolesti je mobilnost i sukladno tome smo donijeli mjere ograničavanja kretanja građana, sada smo procijenili da možemo to ukinuti unutar županija. Sve mjere pažljivo razmatramo, postepeno i oprezno ćemo ih micati. Nismo još pobijedili koronavirus – upozorio je Capak.
Ministar Davor Božinović na konferenciji za medije objavio je što je Stožer odlučio o produljenju i ublažavanju mjera protiv širenja koronavirusa.
Produljit će se mjera zabrane okupljanja i rada objekata poput kafića i neprehrambenih trgovina te niza drugih djelatnosti, kao i održavanja sportskih i kulturnih događaja, zasad do 4. svibnja.
Davor Božinović, Ministar unutarnjih poslova // Screenshot
Produljuju se i mjere na granicama, no mijenja se situacija za vozače kamiona. Oni će na granici dobiti obavijest da smiju voziti samo autocestama i zaustavljati se samo na točno određenim mjestima.
Što se tiče e-propusnica, ta mjera se ublažava od ponoći, kao što je i najavljeno.
– Županijski stožeri će predlagati i procjenjivati situaciju. Kretanje je velik rizik, ali ostavljamo stožerima da donesu odluku ako to žele. Ako se pojavi neko žarište, mogu se donijeti posebne mjere za tu općinu ili neki drugi prostor – rekao je Božinović.
Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je nove podatke o broju zaraženih koronavirusom u Republici Hrvatskoj.
U posljednja 24 sata imamo 18 novih oboljelih, ukupno ih je sada 1832. Ukupno je testirano 21.647 ljudi. Na respiratoru ih je 27, a oporavljeno je ukupno 615.
– Ovo je trenutno dobar rezultat, no s obzirom na ponašanje virusa u većem dijelu Europe, moramo biti oprezni i mudri, ne smijemo dozvoliti da nas pokoleba u poštivanju mjera. Da nismo otpočetka bili takvi, ne bi sad ni imali ovakav rezultat – rekao je ministar Beroš.
Podsjetimo, jučer su bila 23 novozaražena i jedna preminula osoba. Stožer je najavio popuštanje nekih mjera, a o svemu će se više znati idućeg tjedna. Zasad je poznato, kako je objavio ministar Božinović, da se ublažava mjera e-propusnica, koje više neće biti potrebne za putovanja unutar županija.
U Koprivničko-križevačkoj županiji potvrđen je jedan novi pozitivan slučaj COVID-19 infekcije, a riječ je o kontaktu ranije oboljele osobe, javlja Stožer civilne zaštite. Na području Koprivničko-križevačke županije do sada je ukupno zabilježeno 29 slučajeva oboljenja uzrokovanih koronavirusom.
Danas je također, protekom potrebnog roka od 28 dana te nakon ponovnog negativnog epidemiološkog nalaza, potvrđen još jedan slučaj izlječenja COVID-19 infekcije čime je ukupan broj izliječenih od bolesti uzrokovane koronavirusom na području županije porastao na osam osoba.
– Stožer civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije ovim putem još jednom apelira na građane da se pridržavaju svih propisanih općih mjera i uputa zaštite te da uz odgovorno ponašanje održavaju socijalnu distancu i brinu o higijeni kako bi situacija sa širenjem bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom i dalje bila pod nadzorom – poručuju.
Francuski virolog i nobelovac Luc Montagnier, koji je nagrađen za izoliranje virusa HIV-a 2008. godine, tvrdi da je koronavirus SARS-CoV-2 stvoren u laboratoriju u potrazi za cjepivom protiv AIDS-a te je slučajno pušten.
– Virus nije prirodnog podrijetla, to je djelo molekularnih biologa. Moj posao je iznošenje činjenica, nikoga ne optužujem i ne znam tko je to učinio i zašto – rekao je Montagnier u intervjuu za časopis Pourquoi Docteur.
Smatra da je stvoren u Wuhanu, a da je tvrdnja da se proširio s tržnice samo legenda te da iza njega stoje stručnjaci, prenosi Jutarnji.
Hipotezu su stručnjaci odmah odbacili. Teorija da je ovaj virus nastao genetskom manipulacijom kruži već duže vrijeme te je odbačena na temelju analize izoliranog genoma virusa. Montagnier svojim tvrdnjama već neko vrijeme izaziva brojne polemike u znanstvenim krugovima.
![[VIDEO] SJAJAN USPJEH U Klinici Dr. Fran Mihaljević uzgojili koronavirus i napravili prvi korak za razvoj cjepiva](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2020/03/coronavirus2_16032020-MK-007-768x512.jpg "[VIDEO] SJAJAN USPJEH U Klinici Dr. Fran Mihaljević uzgojili koronavirus i napravili prvi korak za razvoj cjepiva")
![[KORONAVIRUS] U Hrvatskoj još 18 zaraženih i tri preminula, Beroš: Ovo je dobro, no budimo i dalje oprezni i mudri](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2020/03/coronavirus_16032020-MK-005-768x512.jpg "[KORONAVIRUS] U Hrvatskoj još 18 zaraženih i tri preminula, Beroš: Ovo je dobro, no budimo i dalje oprezni i mudri")
