Ministrica Vesna Bedeković gostovala je jutros u emisiji Dobro jutro Hrvatska gdje je otkrila kako je ukupan broj zaraženih u splitskom Domu 50. Zaraženo je osam djelatnika i 42 štićenika. Dva štićenika su u težem stanju i priključeni su na kisik, ne na respirator.
– Razgovarala sam s Capakom i Berošem i svi smo se pitali koji su putevi ulaska virusa. Prema epidemiološkoj slici postoji mogućnost da je virus ušao preko zaposlenika. Jedna od preporuka je bila da se zaposlenici dijele u dvije skupine i da se svaka dva tjedna mijenjaju. Koliko god mi to željeli ne možemo hermetički zatvoriti domove – rekla je Bedeković u emisiji.
– Cijeli kat je dezinficiran, štićenici su premješteni u bolnicu. To će se morati primjenjivati i u drugim domovima. U domovima za starije je svaka temperatura znak za alarm i u vrijeme kad nije epidemija koronavirusa jer se radi i inače o ljudima koji su osjetljiviji. Ako je bila situacija da je temperatura već ranije bila, moralo se reagirati. Tu ključnu ulogu ima brzina reakcije. Kada se pojavi povišena temperatura, mora doći liječnik i prema protokolu obavijestiti epidemiologa – komentirala je Bedeković kako bi se trebalo postupati u domovima.
Koronavirus se probio i zagrebačku psihijatrijsku bolnicu, ali u druge staračke domove. U koprivničkom Domu jučer je otkriveno kako je jedna osoba zaražena koronavirusom, dok je Krunoslav Capak sinoć u Dnevniku NoveTV kazao kako se sumnja na proboj u staračke domove u Sisku, Pločama, Vinkovcima.
O situaciji u koprivničkom Domu znat ćemo više u 11 sati kada je zakazana presica županijskog Stožera civilne zaštite. Presica nacionalnog Stožera bit će u 14 sati. Pratite uživo na ePodravini.
Gradsko vijeće je na svojoj prvoj elektronskoj sjednici usvojilo i Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom iz kojeg je vidljivo da trend recikliranja otpada u Đurđevcu raste.
Građani su tako tijekom 2018. godine odvojili i reciklirali oko 210 tona otpada, a u prošloj godini je ta brojka narasla na čak 289 tona. U prošloj godini je od otpada najviše odvojeno sakupljeno papira i to 139 tona, te plastike 56 tona.
– Zadovoljni smo rezultatima koje imamo u posljednje tri godine jer je napredak u recikliranju očit. Količine su u stalnom porastu tako da u 2020. očekujemo još više odvojenog otpada – naglasio je gradonačelnik Hrvoje Janči.
Povećanjem odvajanja otpada došlo je i do povećanja posla na reciklažnom dvorištu. Sav odvojeni otpad koji se prikupi od građana još se dodatno sortira u reciklažnom dvorištu.
Građani najviše u kućanstvima odlažu papir na što odlazi oko 70 posto, a 30 posto je plastika. Prema podacima samo 20-30 posto otpada od ukupne zaprimljene količine odvojenog otpada nije dobro sortirano.
– Važnost očuvanja okoliša i odvajanje otpada očito su ušli u naviku većini građana, a to možemo zahvaliti i projektima čiji je cilj ukazati građanima na važnosti gospodarenja otpadom koje provode Komunalne usluge Đurđevac u suradnji s Gradom Đurđevcom. Izrađen je i projekt sortirnice te kompostišta koje planiramo prijaviti na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – rekao je gradonačelnik.
Komunalne usluge Đurđevac od 2016. godine provode projekt odvojenog sakupljanja papira i plastike u kućanstvima. Pored zelenih otoka ovim projektom je građanima omogućeno izdvajanje korisnog otpada putem plastičnih vreća.
Grad u suradnji s okolnim općinama provodi projekt Održive misli kojim su obuhvaćene brojne edukativne aktivnosti s ciljem izgradnja svijesti kod stanovništva o važnosti odgovornog postupanja s komunalnim otpadom, s posebnim naglaskom na sprječavanje nastanka otpada, pravilno odvajanje otpada u kućanstvima, kućno kompostiranje i ponovnu uporabu predmeta s ciljem smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagališta.
Jučer je na području Koprivničko-križevačke županije izbio požar.
Točnije, 9. travnja, oko 16.30 sati na zapuštenoj poljoprivrednoj površini između
Đurđevca i Molvi došlo je do požara niskog raslinja i suhe trave površine oko 50×100
metara.
Srećom, nije bilo ozlijeđenih osoba, a požar su ugasili vatrogasci JVP-a Đurđevac.
Od dobre duše, do širiteljice zaraze i natrag u svega nekoliko sati. Taj put prošla je žena iz zagrebačkog Zapruđa zbog koje su u srijedu zatvorili poštu. Sve što je učinila jest da je u pošti faksirala doznake susjeda zaraženog koronavirusom, a da je izazvala paniku, doznala je tek kada je kod kuće pročitala najnovije vijesti. Njezina priča pouka je svima nama. Pristala je ispričati nam što se dogodilo ako joj sakrijemo identitet. Kako zbog sebe, nakon svega što je jučer doživjela, tako i zbog zaraženih susjeda.
U zadnjem danu mjeseca ožujka u Pogancu se dogodio slučaj koji policija karakterizira kao nanošenje teške tjelesne ozljede.
Kako navode, nakon provedenog kriminalističkog istraživanja utvrdili su da je 51-godišnja žena sa šireg koprivničkog područja oko 17 sati u Pogancu na polju drvenom letvom po ruci udarila muškarca (64). Njemu je taj udarac nanio tešku tjelesnu ozljedu, vjerojatno puknuće ruke.
Protiv osumnjičene je podneseno posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
Vozi se Mujo seoskim putevima, kad odjednom ugleda zanosnu plavušu kako stoji kraj automobila i neuspješno pokušava promijeniti probušenu gumu. Stane Mujo, izađe iz auta i upita plavušu:
– Slušaj, bona, treba’l pomoć?
Plavuša sretno uzdahne i reče:
– Molim vas, možete li mi promijeniti gumu?
Mujo časkom zasuče rukave, primi se posla i za par minuta nova guma je na mjestu. Plavuša ga zahvalno pogleda i zavodljivo upita:
– Jao, baš vam hvala, kako da vam se odužim? Da vam dam nešto novaca ili … da skinem gačice?
Mujo obriše ruke, odmjeri je od glave do pete i sa smiješkom reče:
– De ti men’ para, bona, u moje je Fate veća guz’ca od tvoje, neće joj gaće pasat’!
Nastava na daljinu novi je pristup s kojim su se suočili osnovnoškolci, srednjoškolci te studenti. S obzirom na situaciju s koronavirusom, jednostavno nije bilo druge opcije. Takvo je stanje na snazi posljednjih dana, a koliko će trajati nije poznato. Razgovarajući s nekolicinom studenata, saznali smo kako se nose sa situacijom, bilo da su iz Podravine i Prigorja, a studiraju u drugim gradovima ili su, pak, iz susjednih krajeva došli u Koprivničko-križevačku županiju graditi akademsku karijeru.
Dominik Smolak student je druge godine diplomskog studija Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Dakle, na samome je kraju studentskoga života. Od diplome ga dijele dva kolegija – koje će, ne sumnja, uspjeti riješiti – te diplomski rad u vezi kojega bi radio otišao na konzultacije, što trenutno nije moguće.
– Dok iz jednog kolegija nemamo organiziranu online nastavu, već se svodi samo na pisanje zadaće, iz drugog kolegija nastava se odvija putem video chata. Koncept zasad funkcionira, putem kamere čak slušamo prezentacije jedni drugih. Problem je, međutim, u tome što nemaju svi kamere, pa je dojam da se komunikacija svodi na one kolege koji ih imaju, jer rasprava pisanim putem ne funkcionira – objasnio je Dominik, dodajući kako mu je takav način rada lakši jer se, našalio se, ne mora sređivati kao da ide na predavanje.
Dominik Smolak // Foto: Teo Vukšan
Uz koronavirus, Zagreb je pogodio snažan potres, no zgrada fakulteta proglašena je sigurnom za korištenje, prenio nam je Koprivničanac.
U glavnome hrvatskome gradu Sociologiju na Filozofskom fakultetu studira Adela Antolić iz Drnja. Uzevši u obzir zadaću i samo iščitavanje i gledanje predavanja, kaže kako se od njih definitivno traži više samostalnog rada.
Adela Antolić // Privatna arhiva
– Većina profesora svako predavanje postavlja na sustav imena Omega gdje ga možemo pročitati ili pogledati snimku. Možemo im se javiti u slučaju nerazumijevanja nečega jer nam zadaju zadaću koja je vezana uz tjedno gradivo. Naravno, zadaću predajemo do određenog roka – pojasnila je Adela, studentica druge godine.
Iako si može samostalno rasporediti vrijeme, sigurna je kako je lakše otići na stvarno predavanje.
Mario Hegedušić // Privatna arhiva
– Nisu ništa definirali niti precizirali. Informirali su nas na koji ćemo način rješavati kolegije, ali ne konkretnije od toga – kaže Adela, uvjerena da su profesori svjesni situacije, pa se shodno tome ne boji hoće li proći ispite, ali će nervoze zasigurno biti.
Brat i sestra, Mario i Andreja Hegedušić, inače iz Subotice Podravske, studiraju u Varaždinu. Mario na Fakultetu organizacije i informatike nema predavanja, već dobiva materijale s prezentacijama te isporučuje riješene zadatke. Jasno, time ima i više posla, čime mu treća godina studiranja zasad nije olakšana. No, ne boji se da će biti problema glede zaključivanja obaveza.
Andreja Hegedušić // Privatna arhiva
Andreja je, s druge strane, studentica četvrte godine Geoinženjerstva na Geotehničkom fakultetu gdje, ovisno o predmetu, ima online predavanja, samo chat ili im šalju prezentacije pomoću kojih individualno rade. Ukupno gledajući, tvrdi kako se sve održava po rasporedu. No, predaja kolokvija, koje će pisati online, i ispunjavanje zadataka, kao i odlazak na pravo predavanje bili bi svakako jednostavniji.
U Virovitici, u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici, studira Ivona Kovač, također iz Koprivnice.
– Predavanja su od srijede do subote u terminu od 12 do 15 sati. Prijavljujemo se na jednu aplikaciju i slušamo profesoricu te po potrebi komuniciramo s njom. Predavanja su zanimljiva i korisna – tvrdi Ivona.
Usto što imaju dosta zadataka za obaviti u vlastita četiri zida, govori kako joj nastava na daljinu nije lakša. Ipak joj je, sada kao studentici treće godine, cilj što više naučiti. A k tome je pred njom i izrada završnog rada.
– Lakše je imati online predavanje, ali je na faksu lakše komunicirati s ostalima i dobiti pravovremene informacije. Manja je i mogućnost nesporazuma s obzirom da tijekom online predavanja internet može zaštekati – priča Ivona koja više ne brine kako će položiti određene ispite, već će se, poput ostalih, prilagoditi situaciji.
Katarina Cvitić // Privatna arhiva
Na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, na drugoj godini diplomskog studija Novinarstva, sada je Virovitičanka Katarina Cvitić. Kako je na posljednjoj stepenici, Katarini problematična situacija glede predavanja zapravo i nije toliko problematična. I dosad je fokus, napominje, bio na samostalnom radu.
– Uz dobru organizaciju sve se stigne, čak i u ovim okolnostima. Mislim da i profesori smatraju kako će se sve realizirati na vrijeme – mišljenja je Katarina, spremna riješiti preostale ispite i napisati diplomski rad.
Meet Google aplikacija je putem koje se radi na prvoj godini Poslovanja i menadžmenta, također na Sjeveru. O tome nam je govorio Tvrtko Jukić.
– Izgled predavanja varira ovisno o profesoru, ali svi se trude što više izvući iz ove situacije. Što se tiče samostalnog rada, obavezno je napraviti seminare i PowerPoint prezentacije iz određenih predmeta, a i polovica predmeta svaki tjedan zahtjeva rješavanje zadataka za ocjenjivanje – priča Tvrtko, nestrpljivo iščekujući povratak na sveučilište i predavanja.
Dobra je stvar, dodaje, kako će predmete moći kolokvirati online, iako se lako izgubiti u silnim zadacima i različitim uvjetima profesora.
Za kraj, razgovarali smo i sa studenticom prve godine diplomskog studija Održive mobilnosti i logistike Patricijom Repnjak. Kao i kod Tvrtka, na predavanjima profesora Sveučilišta Sjever sudjeluju putem Google Meeta, odnosno videokonferencije. Prema njezinim riječima, koje se slažu s onima ostalih kolega, u samostalan rad potrebno je uložiti više vremena.
– Budući da imamo videokonferencije i malo je problem kada nas se više prijavi, svi studenti imaju isključene kamere i mikrofone kako bi profesori mogli održati predavanje. Ukratko nam prepričaju što ćemo raditi i onda prebace na prezentaciju koju su pripremili i predaju prema njoj. Malo je “teže” jer manjka interakcije i dijaloga između nas studenata i profesora. Ako nas nešto muči ili imamo pitanje moramo poslati mail i čekati odgovor – priča Patricia te napominje da se profesori zaista trude kako bi olakšali situaciju.
– Problem je što ne možemo doći do potrebne literature budući da knjižnice ne rade, pa smo tako zakinuti i što se tiče učenja i pisanja seminarskih radova, zadataka – nastavila je.
Sveučilište Sjever // Foto: Arhiva
Patricia živi u Koprivnici, ali je svjesna kako je putnicima komfornije i jednostavnije pratiti nastavu putem interneta. Svejedno, smatra da su klasična predavanja bolja zbog mogućnosti traženja objašnjenja i pomoći profesora u datom trenutku.
– Nadam se da će, s obzirom na situaciju, profesori biti obzirniji da nismo bili u mogućnosti doći do potrebnih izvora za učenje i pisanje seminarskih radova i zadataka te da će kriterije prilagoditi tome. Što se tiče ispita, rečeno nam je bilo da zasad ni oni sami ne znaju kako će se to koncipirati, sve ovisi o tome kako će se situacija razvijati – zaključuje Patricia.
Dom za starije i nemoćne Koprivnica // Foto: Matija Gudlin
Ministrica Vesna Bedeković gostovala je jutros u emisiji Dobro jutro Hrvatska gdje je otkrila kako je ukupan broj zaraženih u splitskom Domu 50. Zaraženo je osam djelatnika i 42 štićenika. Dva štićenika su u težem stanju i priključeni su na kisik, ne na respirator.
– Razgovarala sam s Capakom i Berošem i svi smo se pitali koji su putevi ulaska virusa. Prema epidemiološkoj slici postoji mogućnost da je virus ušao preko zaposlenika. Jedna od preporuka je bila da se zaposlenici dijele u dvije skupine i da se svaka dva tjedna mijenjaju. Koliko god mi to željeli ne možemo hermetički zatvoriti domove – rekla je Bedeković u emisiji.
– Cijeli kat je dezinficiran, štićenici su premješteni u bolnicu. To će se morati primjenjivati i u drugim domovima. U domovima za starije je svaka temperatura znak za alarm i u vrijeme kad nije epidemija koronavirusa jer se radi i inače o ljudima koji su osjetljiviji. Ako je bila situacija da je temperatura već ranije bila, moralo se reagirati. Tu ključnu ulogu ima brzina reakcije. Kada se pojavi povišena temperatura, mora doći liječnik i prema protokolu obavijestiti epidemiologa – komentirala je Bedeković kako bi se trebalo postupati u domovima.
Koronavirus se probio i zagrebačku psihijatrijsku bolnicu, ali u druge staračke domove. U koprivničkom Domu jučer je otkriveno kako je jedna osoba zaražena koronavirusom, dok je Krunoslav Capak sinoć u Dnevniku NoveTV kazao kako se sumnja na proboj u staračke domove u Sisku, Pločama, Vinkovcima.
O situaciji u koprivničkom Domu znat ćemo više u 11 sati kada je zakazana presica županijskog Stožera civilne zaštite. Presica nacionalnog Stožera bit će u 14 sati. Pratite uživo na ePodravini.
Gradsko vijeće je na svojoj prvoj elektronskoj sjednici usvojilo i Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom iz kojeg je vidljivo da trend recikliranja otpada u Đurđevcu raste.
Građani su tako tijekom 2018. godine odvojili i reciklirali oko 210 tona otpada, a u prošloj godini je ta brojka narasla na čak 289 tona. U prošloj godini je od otpada najviše odvojeno sakupljeno papira i to 139 tona, te plastike 56 tona.
– Zadovoljni smo rezultatima koje imamo u posljednje tri godine jer je napredak u recikliranju očit. Količine su u stalnom porastu tako da u 2020. očekujemo još više odvojenog otpada – naglasio je gradonačelnik Hrvoje Janči.
Povećanjem odvajanja otpada došlo je i do povećanja posla na reciklažnom dvorištu. Sav odvojeni otpad koji se prikupi od građana još se dodatno sortira u reciklažnom dvorištu.
Građani najviše u kućanstvima odlažu papir na što odlazi oko 70 posto, a 30 posto je plastika. Prema podacima samo 20-30 posto otpada od ukupne zaprimljene količine odvojenog otpada nije dobro sortirano.
– Važnost očuvanja okoliša i odvajanje otpada očito su ušli u naviku većini građana, a to možemo zahvaliti i projektima čiji je cilj ukazati građanima na važnosti gospodarenja otpadom koje provode Komunalne usluge Đurđevac u suradnji s Gradom Đurđevcom. Izrađen je i projekt sortirnice te kompostišta koje planiramo prijaviti na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – rekao je gradonačelnik.
Komunalne usluge Đurđevac od 2016. godine provode projekt odvojenog sakupljanja papira i plastike u kućanstvima. Pored zelenih otoka ovim projektom je građanima omogućeno izdvajanje korisnog otpada putem plastičnih vreća.
Grad u suradnji s okolnim općinama provodi projekt Održive misli kojim su obuhvaćene brojne edukativne aktivnosti s ciljem izgradnja svijesti kod stanovništva o važnosti odgovornog postupanja s komunalnim otpadom, s posebnim naglaskom na sprječavanje nastanka otpada, pravilno odvajanje otpada u kućanstvima, kućno kompostiranje i ponovnu uporabu predmeta s ciljem smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagališta.
Jučer je na području Koprivničko-križevačke županije izbio požar.
Točnije, 9. travnja, oko 16.30 sati na zapuštenoj poljoprivrednoj površini između
Đurđevca i Molvi došlo je do požara niskog raslinja i suhe trave površine oko 50×100
metara.
Srećom, nije bilo ozlijeđenih osoba, a požar su ugasili vatrogasci JVP-a Đurđevac.
Od dobre duše, do širiteljice zaraze i natrag u svega nekoliko sati. Taj put prošla je žena iz zagrebačkog Zapruđa zbog koje su u srijedu zatvorili poštu. Sve što je učinila jest da je u pošti faksirala doznake susjeda zaraženog koronavirusom, a da je izazvala paniku, doznala je tek kada je kod kuće pročitala najnovije vijesti. Njezina priča pouka je svima nama. Pristala je ispričati nam što se dogodilo ako joj sakrijemo identitet. Kako zbog sebe, nakon svega što je jučer doživjela, tako i zbog zaraženih susjeda.
U zadnjem danu mjeseca ožujka u Pogancu se dogodio slučaj koji policija karakterizira kao nanošenje teške tjelesne ozljede.
Kako navode, nakon provedenog kriminalističkog istraživanja utvrdili su da je 51-godišnja žena sa šireg koprivničkog područja oko 17 sati u Pogancu na polju drvenom letvom po ruci udarila muškarca (64). Njemu je taj udarac nanio tešku tjelesnu ozljedu, vjerojatno puknuće ruke.
Protiv osumnjičene je podneseno posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.
Vozi se Mujo seoskim putevima, kad odjednom ugleda zanosnu plavušu kako stoji kraj automobila i neuspješno pokušava promijeniti probušenu gumu. Stane Mujo, izađe iz auta i upita plavušu:
– Slušaj, bona, treba’l pomoć?
Plavuša sretno uzdahne i reče:
– Molim vas, možete li mi promijeniti gumu?
Mujo časkom zasuče rukave, primi se posla i za par minuta nova guma je na mjestu. Plavuša ga zahvalno pogleda i zavodljivo upita:
– Jao, baš vam hvala, kako da vam se odužim? Da vam dam nešto novaca ili … da skinem gačice?
Mujo obriše ruke, odmjeri je od glave do pete i sa smiješkom reče:
– De ti men’ para, bona, u moje je Fate veća guz’ca od tvoje, neće joj gaće pasat’!
Nastava na daljinu novi je pristup s kojim su se suočili osnovnoškolci, srednjoškolci te studenti. S obzirom na situaciju s koronavirusom, jednostavno nije bilo druge opcije. Takvo je stanje na snazi posljednjih dana, a koliko će trajati nije poznato. Razgovarajući s nekolicinom studenata, saznali smo kako se nose sa situacijom, bilo da su iz Podravine i Prigorja, a studiraju u drugim gradovima ili su, pak, iz susjednih krajeva došli u Koprivničko-križevačku županiju graditi akademsku karijeru.
Dominik Smolak student je druge godine diplomskog studija Novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Dakle, na samome je kraju studentskoga života. Od diplome ga dijele dva kolegija – koje će, ne sumnja, uspjeti riješiti – te diplomski rad u vezi kojega bi radio otišao na konzultacije, što trenutno nije moguće.
– Dok iz jednog kolegija nemamo organiziranu online nastavu, već se svodi samo na pisanje zadaće, iz drugog kolegija nastava se odvija putem video chata. Koncept zasad funkcionira, putem kamere čak slušamo prezentacije jedni drugih. Problem je, međutim, u tome što nemaju svi kamere, pa je dojam da se komunikacija svodi na one kolege koji ih imaju, jer rasprava pisanim putem ne funkcionira – objasnio je Dominik, dodajući kako mu je takav način rada lakši jer se, našalio se, ne mora sređivati kao da ide na predavanje.
Dominik Smolak // Foto: Teo Vukšan
Uz koronavirus, Zagreb je pogodio snažan potres, no zgrada fakulteta proglašena je sigurnom za korištenje, prenio nam je Koprivničanac.
U glavnome hrvatskome gradu Sociologiju na Filozofskom fakultetu studira Adela Antolić iz Drnja. Uzevši u obzir zadaću i samo iščitavanje i gledanje predavanja, kaže kako se od njih definitivno traži više samostalnog rada.
Adela Antolić // Privatna arhiva
– Većina profesora svako predavanje postavlja na sustav imena Omega gdje ga možemo pročitati ili pogledati snimku. Možemo im se javiti u slučaju nerazumijevanja nečega jer nam zadaju zadaću koja je vezana uz tjedno gradivo. Naravno, zadaću predajemo do određenog roka – pojasnila je Adela, studentica druge godine.
Iako si može samostalno rasporediti vrijeme, sigurna je kako je lakše otići na stvarno predavanje.
Mario Hegedušić // Privatna arhiva
– Nisu ništa definirali niti precizirali. Informirali su nas na koji ćemo način rješavati kolegije, ali ne konkretnije od toga – kaže Adela, uvjerena da su profesori svjesni situacije, pa se shodno tome ne boji hoće li proći ispite, ali će nervoze zasigurno biti.
Brat i sestra, Mario i Andreja Hegedušić, inače iz Subotice Podravske, studiraju u Varaždinu. Mario na Fakultetu organizacije i informatike nema predavanja, već dobiva materijale s prezentacijama te isporučuje riješene zadatke. Jasno, time ima i više posla, čime mu treća godina studiranja zasad nije olakšana. No, ne boji se da će biti problema glede zaključivanja obaveza.
Andreja Hegedušić // Privatna arhiva
Andreja je, s druge strane, studentica četvrte godine Geoinženjerstva na Geotehničkom fakultetu gdje, ovisno o predmetu, ima online predavanja, samo chat ili im šalju prezentacije pomoću kojih individualno rade. Ukupno gledajući, tvrdi kako se sve održava po rasporedu. No, predaja kolokvija, koje će pisati online, i ispunjavanje zadataka, kao i odlazak na pravo predavanje bili bi svakako jednostavniji.
U Virovitici, u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici, studira Ivona Kovač, također iz Koprivnice.
– Predavanja su od srijede do subote u terminu od 12 do 15 sati. Prijavljujemo se na jednu aplikaciju i slušamo profesoricu te po potrebi komuniciramo s njom. Predavanja su zanimljiva i korisna – tvrdi Ivona.
Usto što imaju dosta zadataka za obaviti u vlastita četiri zida, govori kako joj nastava na daljinu nije lakša. Ipak joj je, sada kao studentici treće godine, cilj što više naučiti. A k tome je pred njom i izrada završnog rada.
– Lakše je imati online predavanje, ali je na faksu lakše komunicirati s ostalima i dobiti pravovremene informacije. Manja je i mogućnost nesporazuma s obzirom da tijekom online predavanja internet može zaštekati – priča Ivona koja više ne brine kako će položiti određene ispite, već će se, poput ostalih, prilagoditi situaciji.
Katarina Cvitić // Privatna arhiva
Na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, na drugoj godini diplomskog studija Novinarstva, sada je Virovitičanka Katarina Cvitić. Kako je na posljednjoj stepenici, Katarini problematična situacija glede predavanja zapravo i nije toliko problematična. I dosad je fokus, napominje, bio na samostalnom radu.
– Uz dobru organizaciju sve se stigne, čak i u ovim okolnostima. Mislim da i profesori smatraju kako će se sve realizirati na vrijeme – mišljenja je Katarina, spremna riješiti preostale ispite i napisati diplomski rad.
Meet Google aplikacija je putem koje se radi na prvoj godini Poslovanja i menadžmenta, također na Sjeveru. O tome nam je govorio Tvrtko Jukić.
– Izgled predavanja varira ovisno o profesoru, ali svi se trude što više izvući iz ove situacije. Što se tiče samostalnog rada, obavezno je napraviti seminare i PowerPoint prezentacije iz određenih predmeta, a i polovica predmeta svaki tjedan zahtjeva rješavanje zadataka za ocjenjivanje – priča Tvrtko, nestrpljivo iščekujući povratak na sveučilište i predavanja.
Dobra je stvar, dodaje, kako će predmete moći kolokvirati online, iako se lako izgubiti u silnim zadacima i različitim uvjetima profesora.
Za kraj, razgovarali smo i sa studenticom prve godine diplomskog studija Održive mobilnosti i logistike Patricijom Repnjak. Kao i kod Tvrtka, na predavanjima profesora Sveučilišta Sjever sudjeluju putem Google Meeta, odnosno videokonferencije. Prema njezinim riječima, koje se slažu s onima ostalih kolega, u samostalan rad potrebno je uložiti više vremena.
– Budući da imamo videokonferencije i malo je problem kada nas se više prijavi, svi studenti imaju isključene kamere i mikrofone kako bi profesori mogli održati predavanje. Ukratko nam prepričaju što ćemo raditi i onda prebace na prezentaciju koju su pripremili i predaju prema njoj. Malo je “teže” jer manjka interakcije i dijaloga između nas studenata i profesora. Ako nas nešto muči ili imamo pitanje moramo poslati mail i čekati odgovor – priča Patricia te napominje da se profesori zaista trude kako bi olakšali situaciju.
– Problem je što ne možemo doći do potrebne literature budući da knjižnice ne rade, pa smo tako zakinuti i što se tiče učenja i pisanja seminarskih radova, zadataka – nastavila je.
Sveučilište Sjever // Foto: Arhiva
Patricia živi u Koprivnici, ali je svjesna kako je putnicima komfornije i jednostavnije pratiti nastavu putem interneta. Svejedno, smatra da su klasična predavanja bolja zbog mogućnosti traženja objašnjenja i pomoći profesora u datom trenutku.
– Nadam se da će, s obzirom na situaciju, profesori biti obzirniji da nismo bili u mogućnosti doći do potrebnih izvora za učenje i pisanje seminarskih radova i zadataka te da će kriterije prilagoditi tome. Što se tiče ispita, rečeno nam je bilo da zasad ni oni sami ne znaju kako će se to koncipirati, sve ovisi o tome kako će se situacija razvijati – zaključuje Patricia.
![[VIC DANA] Pošten čovjek](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2019/09/Vicevi_2-768x576.jpg "[VIC DANA] Pošten čovjek")
![[IMENDAN] Danas dan svog imena slavi ova žena. Nek joj je sretan!](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2020/04/imena-1004-768x585.jpg "[IMENDAN] Danas dan svog imena slavi ova žena. Nek joj je sretan!")
