Masoni, odnosno slobodni zidari, posljednjih tjedana postali su tema o kojoj je raspravljala cijela hrvatska javnost. (Polu)tajno društvo oko kojega se često pletu i teorije zavjere, pripisuje im se izniman utjecaj u svijetu, nagađa o njihovim ritualima, a zapravo se zna prilično malo, došlo je u žižu interesa kada se otkrilo da je sada već bivši državni odvjetnik Dražen Jelinić njihov član. Svađe i sukobi s još jednim članom, Nikicom Gabrićem, provlačili su se po medijima, a zbog pritisaka na kraju je Jelinić dao ostavku.
Tko su masoni, što rade, zašto su među nama neka su od pitanja na koja je i dalje teško dobiti odgovor, no koprivnički povjesničar i sveučilišni profesor Hrvoje Petrić stavio nam je slobodne zidare u što je moguće više objektivnu i stručnu perspektivu i pojasnio kako je taj pokret djelovao na području Koprivnice.
– Slobodni su zidari organizirani u “radionice”, lože. Vladarica Marija Terezija (1740-1780) udala se za Franju Lotarinškog koji je bio prvi slobodni zidar kraljevske krvi te jedini strani vladar iniciran u jednu englesku ložu. Uz njegovu podršku pokret se mogao širiti po Habsburškoj Monarhiji. Za širenje pokreta na prostor Križevačke županije je najzaslužniji Stjepan Nicky (1747-1777.) On je sa samo 26 godina postao visoki državni službenik, a pred smrt je postao i veliki župan Križevačke županije. Za slobodnozidarske potrebe je uzeo ime Hieronymus. Nicky je 1773. godine utemeljio ložu u Križevcima o kojoj se trenutno vrlo malo zna. Nije nam poznato ni njeno ime. Zasigurno je prestala djelovati nakon što je Nicky umro, tj. 1777. godine. Po mojim saznanjima loža u Križevcima kasnije nije obnavljana. Koliko mi je poznato ni u Koprivnici nije zabilježeno postojanje lože, iako je bilo aktivnih slobodnih zidara – kaže Petrić.
Što točno rade slobodni zidari teško je definirati i Petriću, a njihovi rituali, simboli i obredi vuku jasne korijene i imaju svoju svrhu.
– Teško je definirati pojam slobodnog zidarstva pa mi dopustite da se poslužim riječima društva njemačkih slobodnih zidara koji kažu: „Savez slobodnih zidara teži, uzimajući za ishodište čistu čovječnost, provedbi harmonične naobrazbe pojedinaca i harmoničnom razvoju ljudskog društva, na način da odgojiteljski djeluje na svoje članove simbolom, poukom i primjerom, i bodreći svoje članove na zajednički rad na razvijanju uzorne zadruge.“ No ova definicija nije dostatna da razjasni pravi smisao slobodnog zidarstva koje je nastalo u kontekstu liberalnoga prosvjetiteljstva u 18. stoljeću. U počecima se nadovezivalo na tradicije srednjovjekovnih te ranonovovjekovnih graditeljskih cehova. Zbog toga naziv slobodni zidari i njegovi simboli – trokut i šestar. Poznato je kako je ovaj pokret obredne čine preuzeo iz različitih orijentalnih religija i kultova s pripadajućim mitovima i legendama. Znamo da se i primanje u ložu obavlja ponegdje po ritualu u kojem lubanje, sablje, mrak, svijeće, itd. imaju funkciju ostaviti što dublji mistički dojam na novoga člana slobodnih zidara – objašnjava Petrić.
U Koprivnici je bilo više uglednih građana i poznatih ličnosti za koje se danas zna da su bili masoni, a vjerojatno najpoznatiji od njih je Pavao Vuk-Pavlović, znameniti filozof, sveučilišni profesor, pjesnik i prevoditelj. On je bio član Lože Maksimilijan Vrhovac u Zagrebu od 1935. godine, navodi Petrić.
Osim njega, potvrđeni članovi masona su i liječnik David Eienstädter, industrijalac Oto (Oton) Heinrich, liječnik Srećko Milić (Deutsch), Zvonimir Salaj, također liječnik, Armin Schreiner, poznati industrijalac i bankar te prokurist Milan Šnidaršić.
Pavao Vuk (Wolf) -Pavlović (1894-1976), filozof, sveučilišni profesor, pjesnik i prevoditelj
David Eienstädter (1888-1941.), liječnik. Gimnaziju završio u Koprivnici, a studij medicine u Zagrebu. Bio je prvi voditelj Ginekološko-porođajnog odjela zagrebačke zakladne bolnice.
Oto (Oton) Heinrich (rođen 1889. u Koprivnici, nepoznata godina smrti) industrijalac, drvni stručnjak. Trgovačku akademiju je polazio u Rijeci i Budimpešti. U Beču je radio kao upravitelj pilane u jednom od najvećih drvnoprerađivačkih poduzeća. Bio je član Glavnog odbora Saveza židovskih općina Jugoslavije.
Srećko Milić (Deutsch) (1882-1942.), liječnik, rođen i umro u Koprivnici. Sin je liječnika Adolfa Deutscha i Adele rođ. Müller. Nije poznato kada je promijenio prezime u Milić. Završio Medicinski fakultet u Beču. Bio je dugogodišnji židovski aktivist i potpredsjednik Židovskog nacionalnog društva u Osijeku.
Zvonimir Salaj (1898-1951.), rođen u Koprivnici, diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Bio je član Zbora liječnika i osnivač njegove sekcije za radiologiju, elektrologiju, fizikalnu terapiju i klimatogalneologiju.
Armin Schreiner (1874-1941.), rođen u Koprivnici, industrijalac i bankar. Od 1885. živio u Zagrebu. Bio je direktor tvornice Zagorka u Bedekovčini. Djelovao je i kao aktivist Izraelitičke bogoštovne općine u Zagrebu.
Milan Šnidaršić (1877-1961.), rođen u Koprivnici. Bio je prokurist Hrvatske poljodjelske banke.
