arheološko istraživanje

Pregledi s početka godine naslućuju postojanje (kasno)antičkog naselja na prostoru podravskog vinograda

Novi terenski pregledi provedeni početkom godine upravo na položaju nekadašnjeg vinograda dali su naslutiti da se na tome mjestu nalazi ranije (kasno)antičko naselje.

09:04h
0
Foto: Muzej grada Koprivnice

Udruga Podravska arheološka baština (PAB) 8. listopada u suradnji s Muzejom grada Koprivnice započela je probna arheološka iskopavanja na lokalitetu Starigrad – Trafostanica. Radi se o lokalitetu smještenom u nizinskom, ravničarskom prostoru podno prvih obronaka Bilogore u čijem je središtu veće uzvišenje. Ovogodišnje istraživanje nije prvo koje se provodi na lokalitetu – 1970. godine na tom je položaju prvu arheološku sondu otvorila prva arheologinja Muzeja, Sonja Kolar.

Razlog njenog istraživanja bili su nalazi većih količina rimskih opeka i kamenja na prostoru uzvišenja na temelju kojih je pretpostavljala postojanje većeg zidanog objekta. Nažalost, manja sonda od 10m² nije potvrdila pretpostavke te je zaključeno kako je materijal na položaj dospio posredno. Nova promišljanja vezana uz položaj uzvišenja, na kojem se i dalje nalazi veća količina manjih komada crijepova i opeka te ostataka žbuke, ide u smjeru prve pretpostavke, tj. u tumačenju nalaza kao ostataka uništenog zidanog objekta čija funkcija nije poznata.

Iako je prostor položaja uzvišenja dosadašnjih godina bio dostupan za arheološke preglede, dio njegova podnožja nije budući da se na tome mjestu nalazio vinograd. S druge pak strane sav arheološki materijal koji je dosad prikupljen sa šireg prostora podnožja datiran je u vrijeme razvijenog i kasnog srednjeg vijeka i povezan s utvrdom Kamengrad. Novi terenski pregledi provedeni početkom godine upravo na položaju nekadašnjeg vinograda dali su naslutiti da se na tome mjestu nalazi ranije (kasno)antičko naselje.

Nakon otvaranja i čišćenja (poliranja) jedne veće i jedne manje arheološke sonde definirano je nekoliko većih i manjih ovalnih objekata čije je istraživanje u tijeku. Na temelju njihova oblika može ih se interpretirati poluukopane stambene objekte i ognjišta. Preliminarni rezultati dosad istraženih objekata upućuju na činjenicu da se naselje na položaju započelo razvijati tijekom 1. stoljeća, no da ostaci arhitekture pripadaju kasnijem razdoblju Rimskog Carstva. Svi prikupljeni podaci omogućit će značajan uvid u organizaciju i funkcioniranje manjeg ruralnog naselja kroz nekoliko stoljeća te tipološku i morfološku klasifikaciju prikupljenog materijala. Naravno, svega toga ne bi bilo da Grad Koprivnica i Koprivničko-križevačka županija nisu prepoznali značaj ovih znanstvenih istraživanja te za njih i osigurali financijska sredstva.