Vlada u pregovore o Zakonu o radu ubacuje dva nova elementa. Jedan se odnosi na duljinu radnog vijeka, a drugi na uvođenje nekog oblika sindikalnog poreza. Duljina radnog vijeka jest definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju, međutim sada je Vlada kroz Nacionalni plan oporavka opet provukla mjeru po kojoj bi se otvorila mogućnost postupnog nastavka rada i nakon 65 pa sve do 67 godine, što bi ušlo u Zakon o radu, prenosi Telegram.
Kad je ta mogućnost spomenuta prvi put, negodovali su i sindikati i poslodavci, no poslodavci se pritom nisu željeli dovesti u situaciju da čovjeku koji sa 65 godina ne želi u mirovinu moraju osigurati nastavak rada, a kasnije i otpremninu. Uz to, problem im je i odredba prema kojoj onaj tko po svom izboru zaposli osobu stariju od 65 godina snosi sve troškove bolovanja. No, sada je Vlada te elemente ubacila u Nacionalni plan oporavka.
S druge strane, Vlada A. Plenkovića je, čini se, prihvatila i raniji stav sindikata prema kojim bi i oni koji nisu članovi sindikata plaćali svojevrsnu članarinu, odnosno neku vrstu sindikalnog poreza. S obzirom na to u Planu oporavka piše kako je potrebno uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koje koriste i oni koji nisu sindikalisti. Cilj toga je, navodi se u Planu, promicanje “socijalnog dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju, odnosno u kolektivnom pregovaranju.”
Vlada predlaže i nekoliko modela vezanih uz taj cilj pa se tako u Planu navodi: uvođenje naknade za korištenje prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi sindikata, model vremenskog ograničenja primjene prava iz kolektivnog ugovora na radnike koji nisu učlanjeni u sindikat te model ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata. Kolektivni ugovori rjeđi su u privatnom, nego u javnom sektoru pa bi novi sindikalni porez uglavnom obvezivao zaposlene u javnom sektoru i državnim poduzećima.