22.1 C
Koprivnica
Subota, 22. lipnja 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
Kolumna

Premalo se krećemo i previše sjedimo što je uzrok brojnih bolesti, provjerite koliko bi tjedno trebala biti aktivna djeca, a koliko odrasli i stariji
P

„Umoriti tijelo znači ozdraviti dušu.“ – francuska poslovica.

Ne propustite

U posljednje se vrijeme sve više važnosti pridaje tjelesnoj aktivnosti za sveukupno zdravlje čovjeka. Opet, nedovoljno, s obzirom na poražavajuće podatke koji nam govore da je Hrvatska među najpasivnijim i najdebljim nacijama Europe. Vodeći uzroci smrtnosti današnjeg čovjeka su takozvane kronične nezarazne bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2 te maligne bolesti. Poznato je da je tjelesna neaktivnost neovisni rizični čimbenik rizika za razvoj ovih bolesti te da je snažan alat, kako u prevenciji, tako i u liječenju ovih bolesti.

Medicina iz dana u dan napreduje, pa tako danas na raspolaganju imamo zaista širok dijapazon lijekova za liječenje bolesti koje su u biti proizašle iz nezdravog stila života. Utješna je spoznaja da koliko kod nezdravo živjeli postoji tabletica koja će to, barem donekle, poništiti. No kao liječnica obiteljske medicine, prečesto sam svjedok situacijama gdje ni najmoderniji lijekovi za šećernu bolesti, ili recimo povišen krvni tlak, ne djeluju dovoljno dobro jer pacijent sam nije poduzeo ništa da popravi svoj nezdrav način života. Tu se ponovno vraćamo na fizičku aktivnost, koja je toliko prirodna i jeftina, definitivno nije izum medicine, a dostupna je svima, bez iznimke.

Čovjek se evolucijski gledano oduvijek morao puno kretati. Kretanje mu je omogućavalo pronalaženje hrane te zaklona. Dolaskom modernih tehnologija za prijevoz, komunikaciju, trgovinu itd, potreba za kretanjem se drastično smanjuje. Živimo u vremenu gdje je sve više i više djelatnosti moguće obavljati radom „od kuće“ , nema stvari ili namirnice koju ne možemo naručiti na kućni prag, a imamo i sijaset „pametnih“ uređaja koji nam život i poslove u kućanstvu čine lakšima. Činimo li si kao čovječanstvo medvjeđu uslugu? Itekako.

Bez obzira na napredak civilizacije, čovječji se organizam u suštini ne razlikuje mnogo od onog prvog čovjeka koji se morao tako mnogo kretati da bi preživio. Još uvijek nam većinski dio tijela čini baš taj mišićno koštani sustav koji zapravo toliko zanemarujemo. Milijuni godina evolucije još uvijek nisu promijenili činjenicu da nam nije fiziološki niti zdravo sjediti osam i više sati na poslu, sjediti u autu kad se vozimo kući, da bi onda još ostatak dana – prosjedili. Treba se ugledati na bebe i malu djecu. Ona još uvijek imaju snažan imperativ za kretanjem – najradije bi cijelo svoje budno vrijeme bila u pokretu. Roditelji vrlo često čine grešku sputavajući takvo ponašanje i ljuteći se jer dijete nema „sekunde mira“, a dijete se zapravo ponaša prirodno i sukladno svom genetskom kodu, baš onako kako bi trebalo.

Utjecaj tjelesne aktivnosti na zdravlje potvrđen je mnogim zdravstvenim studijama, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tjelesna neaktivnost nalazi se na 4. mjestu glavnih uzroka smrtnosti i pobola opće populacije. Što se tiče pobola u Hrvatskoj, rezultati pokazuju najveću smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara (44%) te zloćudnih bolesti (26%), a u nešto manjem postotku tu su kronične respiratorne bolesti (6%) te dijabetes i posljedice ozljeda (5%). Brojna su istraživanja pokazala znatno smanjenje rizika od gore navedenih bolesti kod tjelesno aktivnih osoba (smanjen je rizik za rak dojke i astmu za 12 %, više od 20 % za moždani udar, rak debelog crijeva i pluća i frakture, a više od 30% za dijabetes tipa 2).

Kako zapravo djeluje tjelesna aktivnost na naš organizam

  • Utječe na regulaciju krvnog tlaka
  • Smanjuje razinu LDL kolesterola i triglicerida a povećava razinu HDL kolesterola („dobar“ kolesterol)
  • Poboljšava metabolizam glukoze te time pomaže u prevenciji i regulaciji dijabetesa
  • Poboljšava gustoću kosti i usporava osteoporozu te time i sprečava prijelome kosti
  • Poboljšava kontrolu tjelesne mase
  • Smanjuje rizik od kroničnih bolesti
  • Poboljšava raspoloženje te time pomaže u borbi protiv depresije i anksioznosti i ostalih psihičkih poremećaja
  • Poboljšava i održava kognitivne funkcije
    Produljuje život
H
Foto: Ilustracija

Od strane Svjetske zdravstvene organizacije imamo i jasne preporuke koliko bi se to pojedine dobne skupine trebale baviti tjelesnom aktivnosti:

Djeca do 5 godina starosti:

Djeca te dobi trebala bi biti poticana da svakodnevno budu tjelesno aktivna najmanje 180 minuta. Posebno je bitno puzanje, hodanje, vučenje, penjanje, bacanje, hvatanje i dizanje.

Djeca i mladi od 5 do 17 godina:

Djeca i mladi trebali bi imati tjelesnu aktivnost umjerenog do visokog intenziteta svaki dan minimalno 60 minuta. Bilo bi poželjno barem tri dana u tjednu provoditi aerobne aktivnost visokog intenziteta te obavljati vježbe istezanja i jačanja.

Skupina od 18 do 65 godina

Ova skupina trebala bi tijekom tjedna imati najmanje 150 do 300 minuta aerobnih aktivnosti umjerenog intenziteta (npr. brzo hodanje, plivanje, joga, plesanje, vožnja na koturaljkama ili na biciklu, planinarenje) ili 75 do 150 minuta aerobnih aktivnosti visokog intenziteta (npr. trčanje, sportske igre, sportsko penjanje, penjanje stubama, preskakanje vijače). Aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta mogu se kombinirati. Vježbe snage za velike mišićne skupine bilo bi dobro provoditi barem dva puta tjedno u kombinaciji s vježbama istezanja i elastičnosti.

65 + godina

Kod starijih osoba bilo bi preporučljivo provoditi 150 minuta tjedno u umjerenoj tjelesnoj aktivnosti, naravno usklađeno sa zdravstvenim stanjem i mogućnostima samog pojedinca. Također, dobro je provoditi vježbe za poboljšavanje koordinacije i ravnoteže kako bi se smanjio rizik od padova i lomova. Važno je naglasiti da nijedna bolest nije apsolutna kontraindikacija za neki vid prilagođene tjelesne aktivnosti. U bližoj prošlosti su u vezi s tim postojale određene zablude, pa se tako recimo početkom 20. stoljeća svaki oblik tjelesne aktivnosti branio srčanim bolesnicima, posebno nakon srčanog udara, dok je pedesetih godina dokazan velik doprinos kontrolirane aktivnosti u prevenciji i rehabilitaciji srčanih bolesti.

Nije zgoreg pojasniti pojmove umjerenog i visokog intenziteta vježbi. Dakle, kod umjerenih tjelesnih aktivnosti trebalo bi doći do ubrzanog disanja i rada srca, laganog znojenja, govor je moguć, ali pjevušenje nije moguće. Kod tjelesnih aktivnosti visokog intenziteta nije moguće govoriti bez pauza da bi se došlo do zraka.

Korisna je spoznaja da se lakši rad u vrtu kao što je zalijevanje, čupkanje korova, sadnja i slično također smatra umjerenom tjelesnom aktivnosti, dok se teži radovi u vrtu kao što je recimo okopavanje smatraju intenzivnom tjelesnom aktivnosti.

Doista nije teško naći neku tjelesnu aktivnost za sebe od svih gore navedenih, a istaknula bih brzo hodanje kao doista najjeftiniju i najdostupniju varijantu. Zaista su potrebne samo udobne tenisice i malo dobre volje, dok su zdravstveni benefiti višestruki.

Sanja Horvat, dr.med.spec. obiteljske medicine

 

 

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Palačinkijada

FOTO/VIDEO Palačinke su hit, mladi u Novigradu peku i dijele stotine prefinih slastica u parku

Svi vole palačinke, a Udruga mladih Novigrad Podravski ih voli i pripremati za druge. Već tradicionalna Palačinkijada održava se danas...
- Oglasni prostor -
Vnuk Produkt - PVC stolarija Prelog - Salamander

Vezane vijesti

×