Promjene u krugu prijatelja kod mladih, na prijelazu iz osnovne škole u srednju, mogu najaviti školski uspjeh tijekom srednjoškolskog razdoblja ili probleme u njemu, navode istraživači Sveučilišta u Oregonu.
Rezultati studije će biti objavljeni u časopisu Journal of Early Adolescence, u broju od veljače. Oni pokazuju da mladi obaju spolova, koji se druže s vršnjacima koji ne krše pravila ponašanja u društvu imaju bolje rezultate u svom školovanju. Oni pak, čiji se prijatelji vladaju problematično, u školi postižu znatno slabiji uspjeh. Druženje s mladima koji prihvaćaju društvena pravila ponašanja, a izbjegavanje onih devijantnog ponašanja pokazalo se korisnijim za uspjeh u školi, nego li prijateljstvo s vršnjacima koji postižu najbolje školske rezultate. Ovu studiju su proveli Marie-Helene Veronneau i Thomas J. Dishion iz Obiteljskog centra za djecu priUniversity of Oregon.
Ispitivali su utjecaj odabira prijatelja na školski uspjeh učenika. Prijelaz iz osnovne u srednju školu donosi učenicima velike promjene. Nastava se više ne odvija pod vodstvom jednog učitelja, već ju vodi više njih. Ovo ispitivanje su svojim prethodnim prikupljanjem potrebnih podataka pripremili istraživači istog centra. Oni su longitudinalno pratili 1 278 učenika, obaju spolova. Na traženje ispitivača učenici su trebali navesti svoja tri najbolja prijatelja, a zatim je za potrebe studije praćeno ponašanje i školski uspjeh navedenih učenika. Pokazano je da su djevojke s lošim školskim uspjehom u šestom razredu teško primale dobre ocjene prijatelja koje su same izabrale, navodi Veronneau.
“Smatramo da njihovo nezadovoljstvo proizlazi iz usporedbe s uspješnim vršnjacima, što njihove neuspjehe dodatno pojačava. Sve ovo loše utječe na školske rezultate ali i vjeru u vlastite sposobnosti.” Kod djevojčica koje postižu dobre školske rezultate uspjeh “druženje s dobrim đacima djeluje kao poticaj za još bolje rezultate”, navodi Veronneau. Nalazi studije pokazuju da tijekom srednjoškolskog obrazovanja “veliki dio školskih obaveza ne zahtijeva poseban trud”, rekao je Dishion, profesor školske psihologije. “To je vrijeme puberteta, vrijeme vrlo brzih promjena, kada učenika posebno zanima ulaz u svijet odraslih, a škola se čini kao stvorenom za istraživanje postignuća na tom planu.” To su prijelazne godine koje mogu biti ključne, smatra Dishion.
U prethodnoj longitudinalnoj studiji, proučavali smo utjecaje vršnjačkih odnosa u mladih od 13, 15 i 17. Tražili smo pokazatelje prilagodbe životu u dobi nakon tinejdžerskog uzrasta. Utjecaji u dobi od 13 godina, razdoblju srednje škole. pokazali su se izuzetno značajnima. Uz školsku nastavu, u tom su razdoblju jednako važne i promjene odnosa koje nastupaju među vršnjacima. U svojim zaključcima Dishion i Veronneau navode da odrasle osobe, kako osoblje u školi tako i roditelji kod kuće “moraju posvetiti posebnu pozornost” promjenama koje se zbivaju u krugu prijateljstava mladih. Učenike treba potaknuti da se uključe u aktivnosti koje promiču vrijednosti i odnose prihvaćene u društvu.
“Roditelji bi trebali obratiti pozornost na ono što njihova djeca rade i s kim su druže”, rekao je Veronneau. “Ako roditelji primijete promjene u krugu prijateljstva svoga djeteta, oni bi trebali pokušati upoznati nove prijatelje, razgovarati s nastavnicima i ostvariti dogovor sa svojim djetetom o tome kuda ide i kada će doći kući.”
Izvor: University of Oregon // Znanost.com