Otvorite li društvene mreže, upalite televizor, pokrenete radio ili rasklopite novine, sigurno ćete naletjeti na teme o koronavirusu, bilo da je riječ o njegovu utjecaju na gospodarstvo, sport, politiku, kulturu ili, ono najvažnije, samo zdravlje. Situacija je to s kojom se moderno društvo nije susrelo i koja samim time na njega ima golem utjecaj. A kakav točno, pitali smo koprivničku psihologinju Ninu Hrenić koja svakodnevno brine o mentalnom zdravlju svojih pacijenata. Za početak, naglašava kako se život odvija i onda kada okolnosti nisu najpovoljnije. Stoga je važno, smatra, ne dopustiti da koronavirus bude jedina tema, iako je naglasila kako ne smijemo zanemariti važne informacije relevantnih i stručnih izvora te se moramo pridržavati preporučenih mjera.
– Ne smijemo dopustiti da nas negativne informacije preplave jer se u tom slučaju stvara percepcija opasnosti u kojoj nemamo kontrolu što dovodi do paničnog straha. Stalna izloženost negativnim informacijama izaziva u nama strah koji je normalna i nadasve korisna emocija koja nas čuva od opasnosti tako da nas priprema na suočavanje s opasnošću, čini nas opreznijima. Panika je pretjeran i nerealan strah koji smanjuje naše kognitivne sposobnosti, pa umjesto da smo oprezni, u panici ćemo se ponašati neracionalno – pojasnila je N. Hrenić, rekavši kako situacija jest ozbiljna.
Pritom napominje da je potrebno u prvi plan staviti stručnjake, koji se zasad sjajno nose sa situacijom i to dobro komuniciraju s javnošću, da putem medija prenose krucijalne savjete.
– Ono što nam je novo, nepoznato, a što percipiramo kao potencijalno opasno i prijeteće, u nama uvijek izaziva strah. Radi se o novom virusu o kojem se još uvijek više toga ne zna nego zna, lijeka koji bi ga zaustavio zasad nema, a posebnu prijetnju predstavlja dugo vrijeme inkubacije u kojem se osoba dobro osjeća, pa nastavlja sa svakodnevnim aktivnostima i tako prenosi virus na ljude s kojima je bila u kontaktu. Sve to stvara percepciju opasnosti i nedostatka kontrole, što izaziva strah – govori.
“Pozivam da se stane na loptu, da promislimo ima li smisla ono što mislimo i planiramo činiti.”
Masovne kupovine kojima svakodnevno svjedočimo rezultat su, objasnila je N. Hrenić, želje da zadržimo kontrolu nad situacijom koju, zapravo, ne kontroliramo. Dodaje kako trgovački lanci imaju skladišta puna robe, a tu su i internet trgovina te oslanjanje na prijatelje i obitelj. Čak i za one koji žive sami vjeruje da će se, bude li potrebno, uspostaviti mreža dostave neophodnih namirnica i lijekova.
– Malo više racionalnosti i vjere u dobro te optimizma, mislim da je ovih dana neophodno. Ono što je problem kod panike, osim što je ponašanje u panici iracionalno, jest to što je zarazna i lako se širi, pa ljudi čine ono što vide da drugi rade bez da kritički promisle. Zato, pozivam na to da se stane na loptu, promislimo ima li smisla, logike i je li u skladu s preporukama stručnjaka, ono što trenutno mislimo i planiramo činiti – rekla je psihologinja.
“Kako mislimo, tako ćemo se i osjećati, a to se odražava na našu fiziologiju.”
Svima, ponajprije onima u samoizolaciji i izolaciji, savjetuje pridržavanje savjeta stručnjaka o higijeni, držanju razmaka od ostalih, izbjegavanju većih okupljanja, jačanju imunološkog sustava konzumiranjem zdravijih namirnica s čime pod ruku idu veći unos tekućine boravak na svježem zraku koliko je to moguće, kao i umirivanje crnih misli. Razmišljajte pozitivno, ali u skladu s realnom situacijom, poručuje.
– Možemo situaciju iskoristiti kao predah od svakodnevne jurnjave za raznim poslovima i aktivnostima, biti više sami sa sobom, odmoriti, srediti stvari koje dugo odgađamo, pročitati knjigu za koju nismo imali vremena, iskoristiti vrijeme i družiti se više s djecom i članovima obitelji, čuti ih, potruditi se vrijeme iskoristiti pozitivno. Prihvatiti okolnosti u kojima smo se našli kao privremene, prolazne. Misliti pozitivno, okupirati se neki aktivnostima koje inače odgađamo, ne trošiti energiju na ljutnju ili strahovanje – navela je, dodajući kako dugotrajna izloženost neugodnim emocijama oslabljuje imunološki sustav.
Jer, kako mislimo, tako ćemo se i osjećati, a to se odražava na našu fiziologiju, tvrdi.
– Nije samo virus prilagodljiv. I ljudska vrsta ima sposobnost preživljavanja i prilagodbe novim okolnostima – zaključuje.
