“Mislim da mogu reći, da su kompjuteri najmoćniji alat koji je čovjek do sada napravio.” (Stephen Hawking)
Rad na računalu danas je neminovnost, conditio sine quod non, gotovo svake profesionalne aktivnosti, ali i svakodnevice. Nebrojene su dobrobiti i prednosti interneta, poput brze dostupnosti informacija, učenja, provjere podataka, lako i brzog uvida u aktualne vijesti i događaje, jednostavna komunikacija, razmjena iskustava i mišljenja, itd.
Da je tome tako, potvrđuje i gornja izjava jednog od najvećih živućih znanstvenih umova, briljantnog britanskog astrofizičara fizičara Stephena Hawkinga.
Ipak dugotrajan rad, previše vremena provedenog uz ekran, a inače sve više zastupljen sedentaran način života modernog čovjeka nosi i određene rizike za zdravlje. Treba izbjegavati sjediti u istom položaju veći dio dana ili cijeli dan. Dovoljno je promijenniti položaj sjedenja uz kratke stanke za kretanje – povremeno tek malo proteggnuti,, najbolje kratke vježbe istezanja ili malo prošetati. Nužan je i povremeni odmor za oči – skrenuti pogled s ekrana i par se trenutatka usredotočiti na određenu točku u daljini.
Pri svakodnevnom dugotrajnom i višegodišnjem radu na računalu, tri su aspekta potencijalnog rizika za zdravlje:
1. Rizik od zračenja. Monitori i uređaji za bežično povezivanje (wireless sustavi) izvor su elektromagnetskog zračenja. Čak i kod dugotrajnijeg izlaganja, u stručnim krugovima prevladava mišljenje da ta vrsta zračenja ne predstavlja rizik za korisnika. Ipak, svi preporučaju kraći i oprezniji rad na računalu.
2. Štetno djelovanje na vid. Pri radu na računalu dolazi do naprezanja očiju koje može dovesti do “Sindroma računarskog vida” (CVS – Computer Vision Syndrome). Simptomi su suhe oči ili pretjerano lučenje suza, zamor očiju, crvenilo i peckanje, mutan vid, glavobolja. Da bi sačuvali oči nužno je pravilno osvjetljenje prostorije i radnog mjesta. Radni stol mora biti odgovarajuće visine, a površina kao i okolnih ploha ne smije blještati. Potreban je svakako i kvalitetan monitor (videoterminal) koji mora biti postavljen na mjesto na kojem na njega neposredno ne pada dnevno svjetlo od prozora ili umjetno svjetlo od svjetiljke, već sa strane.
3. Oštećenje mišićno-zglobno-koštanog sustava u manjem ili većem opsegu neminovno je kod svih korisnika računala pri dugotrajnom radu. Na zdravstvenom planu stručna literatura najznačajnijim smatra bolesti kralježnice, potom ručnog zgloba, ramena i šake.
Uz navedene potencijalne rizike danas se sve više govori i o razvoju ovisnosti o računalu i internetu, posebice kod mladih. Ovaj problem sve više zaokuplja pozornost različitih profila stručnjaka: psihologa, psihijatara, sociologa i drugih, a toj tematici posvetit ćemo jedan od narednih napisa.
Postoji Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom. Odnosi se na osobe koje pri obavljanju poslova koriste računalo sa zaslonom četiri ili više sati tijekom radnog dana, a provjera uvjeta radnih mjesta počela se provoditi od lipnja 2009. godine. Ukoliko se ne poštuju standardi koje predviđa zakon, rad na računalu može biti rizičan za zdravlje. Neodgovarajuće radno mjesto može ostaviti dugoročne posljedice na zaposlenike, a najčešće stradaju oči, kralježnica i šaka.
Da bi se neko stanje kod bolesnika smatralo profesionalnom bolesti, utvrđuje liječnički tim na temelju pregleda bolesnika i uvida u cjelovitu medicinsku dokumentaciju. Uvijek kad se dokazano radi o posljedicama po zdravlje kojem su uzrok uvjeti radnog mjesta, indicirana je promjena radnog mjesta. Odluku o tome na temelju medicinske dokumentacije donosi nadležno liječničko povjerenstvo.
Mjesto rada s računalom trebalo bi biti opremljeno u skladu s ergonomskim zahtjevima, da bi se tijelo što manje umaralo. Stol mora biti određene visine a pokretni stolac ergonomske izvedbe, uz moguću prilagodbu sjedala i naslona. Ruke moraju biti postavljene na način, da nadlaktica i podlaktica čine kut od 90 stupnjeva. Pri radu potrebno je održavati pravilan razmak između očiju i monitora, te između očiju i tipkovnice. Razmak između 50 do 65 cm od očiju, ili na udaljenosti ispružene ruke smatra se optimalnim. Redovito brišite prašinu i mrlje s računalnog zaslona.
Posebno ističemo da je kod svih potencijalnih rizika za zdravlje, najdjelotvorniji oblik zaštite PREVENCIJA. Ispravnim i pravodobnim preventivnim mjerama moguće je spriječiti neželjene posljedice dugotrajnog rada na računalu po zdravlje.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr