Ovo što sada proživljavamo je „rat” vjerojatno dug i nemilosrdan, s vrlo opasnim i nepredvidim neprijateljem, prostim okom nevidljivim, dosad nepoznatim virusom iz kojeg ćemo izaći ranjeni, ali sigurno kao pobjednici. Treba podsjetiti da je virus mikroorganizam protiv kojeg medicina još uvijek nema lijek. Jedini način borbe (prevencije) protiv virusa je cijepljenje, kojim se postiže imunitet, a on sprječava razvoj bolesti. Koronavirus SARS-CoV-2, dosad nije bio otkriven kod ljudi i prvi put je prepoznat u prosincu 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu.
Bolest koju uzrokuje, Svjetska zdravstvena organizacija je nazvala COVID-19 (coronavirus disease), a kako se tijjekom nekoliko mjeseci, virus se proširio na sve kontinente, proglašena je pandemija. Najviše je oboljelih i umrlih u Europi, u ovom trenutku u Italiji i Španjolskoj, a treće najveće žarište u svijetu su SAD i to savezna država i grad New York. Sada, donekle umiruje činjenica, da je značajno smanjen broj novih slučajeva u Kini i Južnoj Koreji.
Iz tjedna u tjedan, iz dana u dan, čak iz sata u sat stanje s koronavirusom se neprestano mijenja, a kraj se još ne nazire. Trenutno (nedjelja, 29. ožujka u 14h) u svijetu ima 687.905 oboljelih, od toga u Hrvatskoj 713, od kojih su 52 pacijenta izliječena, a nažalost dosad je 6 osoba preminulo. Srećom, još uvijek nemamo eksponencijalni rast oboljelih, a on je neminovnost, ako se virus ne detektira i ne kontrolira. Određeni nespokoj donosi podatak o porastu oboljelih zdravstvenih djelatnika, tako da je samo u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu njih 232 zbog mjera predostrožnosti u samoizolaciji. Unatoč tome i brojnim drugim teškoćama, naš sustav zdravstva
zahvaljujući kompetentnosti i požrtvovnosti zdravstvenih djelatnika i dalje odolijeva.
Da podsjetimo, simptomi ove opake bolesti su: povišena tjelesna temperatura, otežano disanje – kratak dah, kašalj i umor. Kod 80 % ljudi radi se o blagoj bolesti dišnih organa, oko 16% populacije imati će teži oblik bolesti, a za oko 5 % – posebice starije osobe, riječ je o teškom stanju koje traži intenzivno bolničko liječenje i unatoč tome neki od bolesnika neće izbjeći smrtni ishod. Prema dosad objavljenim iskustvima, pokazalo se, da su u pojedinim skupinama bolesnika neki lijekovi (azitromicin, chlorochin,..) pokazali određeno pozitivno djelovanje. Treba naglasiti da oni ne djeluju na uzrok (virus), već na posljedicu i to u kasnijoj fazi bolesti. Stoga, najvažnije je u ovom trenutku promijeniti način života i izolirati virus da se ne širi.
Dosadašnji podaci ukazuju na mali udio oboljelih kod djece i u pravilu je u dječjoj dobi blaži tijek bolesti nego u odraslih. Rizične skupine za teži oblik bolesti su: stariji od 60 godina, kardiovaskularne bolesti, kronične plućne bolesti, maligne bolesti, kronična bubrežna bolest, šećerna bolest i imunodeficijencija (oslabljeni imunitet). Muškarci obolijevaju češće od žena, a to se može objasniti rizičnijim ponašanjem – pušenje, konzumiranje alkoholnih pića, a i češće boluju od kroničnih srčanožilnih i plućnih bolesti.
Protiv epidemije koronavirusa treba se boriti strogim mjerama, a socijalno distanciranje i mjere osobne higijene (ispravno pranje i dezinfekcija ruku, izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta) su presudni. Redovito prozračujte prostor u kojem se nalazite i svakako ostajte kod kuće, ako niste među onima koji moraju raditi. Razlozi za ovakve preventivne mjere su činjenice, da je virus „nov”, da se prenosi s osobe na osobu kapljičnim putem (ali je moguće i kontaktom) i da populacija nema imunitet. Nažalost, neizvjesno je kada će cjepivo biti dostupno – sigurno ne tako brzo.
U ovom bespoštednom ratu s virusom, osim zdravstvenih radnika: liječnici, medicinske sestre i ljekarnička služba, veliku zahvalnost zaslužuju policija, članice i članovi civilne zaštite, trgovci i brojni volonteri koji hrabro stoje na „prvoj crti bojišnice”. Njihove aktivnosti uspješno i profesionalno koordinira Nacionalni krizni stožer, dok na lokalnom nivou to čine županijski i gradski stožeri.
Prvotno samo zdravstvena kriza, pomalo prerasta u ozbiljnu ekonomsku, ali i općedruštvenu krizu, kojoj se kraj još ne nazire, a ne mogu se u potpunosti sagledati niti sve posljedice. Htjeli mi to ili ne, naše se životne navike iz temelja mijenjaju, u mnoge od nas pomalo se uvlači tjeskoba, uznemirenost i strepnja. Sigurno je da poslije ove globalne krize, ne samo Hrvatska, već i cijeli svijet više neće biti isti.
Točna je stara narodna izreka: „strpljen-spašen”, jer strpljenje je podnošenje novonastalih teških okolnosti, ono nije odsustvo činjenja, već samo čekanje da se djeluje na najbolji način. Sada je rukovanje s razlogom zabranjeno, kao i bliski kontakti. Tako smo u ovom tjeskobnom vremenu ostali uskraćeni za dodir, koji upravo u teškim situacijama predstavlja iskaz ohrabrenja, nježnosti i emocionalne potpore. Neka ga sada zamijene osmijeh, srdačnost i topla riječ pri svakom susretu, a misli i osjećaje podijelimo uvijek sa sebi bliskim osobama.
Ova je pandemija ozbiljna zdravstvena kriza velikih razmjera i u nekim zemljama već sada ima katastrofalne posljedice. Budimo prisebni, odgovorni i disciplinirani, jer treba se nositi s novonastalim stanjem, koje traži naše zajedništvo, solidarnost, povjerenje i strpljivost. Najvažnije je od svega, pridržavati se datih uputa, mjera i zabrana Nacionalnog stožera..
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
Tel. 048 625 033 E-mail:drazen.sacer1@kc.t-com.hr