Popis najstarijih prezimena iz Jagnjedovca, u kojem su zabilježena neka srednjovjekovna prezimena (npr. Figač), ali i brojna kajkavska prezimena očito pokazuje da su Slavonci ili tzv. Slovenci bili ostaci u osmanskim prodorima preživjelog starosjedilačkog stanovništva Podravine. Zanimljivo je da...
Jerešin ili Jerošin odgovara današnjem selu Herešin sjeveroistočno od Koprivnice, premda je jedan Jerešin smješten južno od Zrinskog Topolovca prema Bjelovaru. Srednjovjekovni Jerešin se spominje 1478. godine, a iste godine tamo su posjednici Pavao i Juraj Brodarić.
U Jerešinu se...
Grofovi Celjski su bili jedna od najznačajnijih dinastičkih obitelji u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. U vrijeme vlasti kralja Žigmunda jačaju pojedine velikaške obitelji. Najznačajniji od njih bili su grofovi Celjski.
Njihov uspon u Hrvatskoj počinje, nakon što je Žigmund – poslije smrti...
Srpskopravoslavno stanovništvo se u zapadni dio Kraljevine Slavonije doselilo radi vojne službe u posadi Ulricha II. Celjskog (1406.-1456., ban čitave Slavonije od 1445.), koji se 1434. oženio Kantakuzinom (oko 1417. - između 1490. i 1492.), kćeri srpskog despota Đurđa...
Autarkični gospodarski razvitak i različiti strani utjecaji djelovali su na stvaranje više sustava mjera na prostoru hrvatskih zemalja, što je otežavalo napredak trgovine i ubiranje javnih daća.
Logično je bilo da se postupno ide prema pokušaju stvaranja jedinstvenih mjera. Hrvatsko-slavonski...
Začini su prije novog vijeka predstavljali luksuz. No s novim vijekom i u Koprivnici se mijenja odnos prema začinima. Od jela i začina u Koprivnici se tijekom 17. stoljeća spominju: meso, slanina, brašno, češnjak, maslac, med i sol, a...
Malo je poznato da se u sjevernoj Hrvatskoj kukuruz javio na prostoru Varaždinskog generalata gdje je poznat još od 1612. godine, a u Koprivnici od 1617. godine. Usprkos ranom dolasku na koprivnički prostor on tijekom 17. stoljeća nije imao...
Demografski razvoj područja koje zauzima današnja sjeverozapadna Hrvatske je za starija razdoblja slabo poznat. Poznati su neki opći tokovi, a kao gotovo jedini komparativni materijal nam mogu pružiti istraživanja o Zagrebu i o Varaždinu. Do sada nam je jedino...
Koprivnička renesansna utvrda se počela graditi 50-tih godina 16. stoljeća, a bila je uglavnom dovršena u prvoj polovici 17. stoljeća. Gradnje utvrde je bila povezana s istovremenim procesom "zatvaranja" grada. Tada je došlo i do prostornih promjena unutar utvrde....
Nakon Žitvanskog mira između Habsburškog i Osmanskog Carstva 1606. godine, granica prema Osmanskom Carstvu se pomakla na istok, a uslijedila je i zabrana četovanja, što je utjecalo na stvaranje povoljnije situacije za razvoj grada i okolice. Iako se tada...
