Na razini gornjih slojeva koprivničkog društva, dolazilo je do ispreplitanja njihove «pravne» pripadnosti vojnoj odnosno civilnoj (kao slobodnom i kraljevskom gradu) Koprivnici. Jedan od mogućih površnih uvida u ovu problematiku je predstavljanje vojnih osoba u strukturama vlasti slobodnog...
Znameniti hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat ne samo rođenjem 14. ožujka 1873. godine u Koprivnici, nego i svojim brojnim radovima iz povijesti podravskih naselja, ali i djelatnostima vezan je uz Koprivnicu. Prvi Horvatov tekst o...
Vlado Malančec je bio rođen u Zagreb 1898. godine, a umro je u Koprivnici 1985. godine. Osnovno je školovanje (i nižu realnu gimnaziju) završio u Koprivnici, višu realnu gimnaziju je polazio u Zagrebu gdje je završio studij prava....
Posebno značenje u razvitku Koprivnice, a osobito gospodarskog života grada pripada ovdašnjim trgovcima i njihovoj djelatnosti. Potiskivanjem turske opasnosti preko Save i Dunava te uspostavom žive robne razmjene na podunavsko-jadranskom prostoru od prve polovice 18. stoljeća, Koprivnica...
Zanimljivo je spomenuti da do sredine 15. stoljeća preci današnjih Roma nisu bili marginalna grupa. Zato prigodom njihovog proučavanja treba imati u vidu da Rome po načinu života možemo podijeliti na dvije grupe: 1) selilačku, 2) trajno...
Isprava kojom je hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac podijelio Koprivnici povlastice slobodnog, kraljevskog i glavnog grada 4. studenoga 1356. godine spada među najznačajnije isprave iz koprivničke povijesti. Privilegij slobodnog i kraljevskog grada će se pokazati važnim za...
Na Trgu bana Josipa Jelačića gdje vrijedi istaknuti ZGRADU KOPRIVNIČKIH VISOKIH ŠKOLA, te još nekoliko građanskih i trgovačko-obrtničkih zgrada građenih u 19. i 20. stoljeću. S Trga bana Josipa Jelačića se uskim prolazom ulazi u Svilarsku ulicu,...
Od franjevačke crkve Sv. Antuna Padovanskog mogu se vidjeti ostaci koprivničke renesansna utvrde, izgrađene u 16. i 17. stoljeću. Uz bedeme je zgrada ORUŽANE podignuta u vrijeme izgradnje utvrde,. Na tome je mjestu bio jugoistočni ulaza u...
U Esterovoj ulici se preko puta crkve Sv. Nikole nalazi GRADSKA PALAČA koja predstavlja jedno od najreprezentativnijih kasnobaroknih zdanja u staroj koprivničkoj gradskoj jezgri. Ona je uglavnom u izvornom obliku ostala sačuvana do danas. Izgrađena je vjerojatno...
U stari, srednjovjekovni i renesansni, dio grada najbolje je ući kroz prostor nekadašnjih gradskih vratiju. S desne strane (prema gradskom parku) je važno istaknuti prisustvo barokne skulpture Sv. Ivana Nepomuka iz 1747. godine (koju je dao podignuti jedan...
