veliki intervju

U Legradu se radi punom parom, priprema se i proslava Dana općine, načelnik Sabolić: Imamo velike planove za Šodericu

Bliži se proslava Dana općine Legrad, a načelnik Ivan Sabolić nam je u velikom intervjuu ispričao kako je zadovoljan dosadašnjim djelovanjem na toj poziciji, što se sve radi za dobrobit tamošnjih žitelja, ali i kakvi su mu daljnji politički planovi.

10:30h
0
Reciklažno dvorište Legrad, početna konferencija // Foto: Matija Gudlin
Foto: Matija Gudlin

Bliži se proslava Dana općine Legrad, a načelnik Ivan Sabolić nam je u velikom intervjuu ispričao kako je zadovoljan dosadašnjim djelovanjem na toj poziciji, što se sve radi za dobrobit tamošnjih žitelja, ali i kakvi su mu daljnji politički planovi.

Kako ste zadovoljni dosadašnjim djelovanjem?

Nije važno koliko sam ja zadovoljan, važno je koliko su stanovnici zadovoljni. S nekim zakonskim promjenama i većim dohotkom sredstava možemo biti zadovoljni, pogotovo jer su u posljednje vrijeme otvoreni i Europski fondovi, tako da nam pristižu novci s raznih razina i neke veće infrastrukturne projekte koje su neki mogli u prošlosti samo sanjati, danas možemo realizirati. Tu se radi o višemilijunskim projektima koje si jedna općina sama sa svojim proračunom sigurno ne bi mogla priuštiti, a danas financijski to možemo. U tom dijelu mi kao općinski načelnici sigurno smo zadovoljniji nego prije, ali uvijek ima još tu prostora za napredak. Država bi trebala decentralizirati još neke funkcije, kako bi jedinice lokalne samouprave dodatne usluge mogle nuditi građanima.

Koje projekte bi izdvojili, na koje ste posebno ponosni?

Posebno smo ponosni na to da smo se prijavili na natječaje programa Interreg Hrvatska – Mađarska i dva puta smo prošli, što niti jedna općina u našoj županiji do sada nije postigla. Tu se radi o jednom infrastrukturnom projektu izgradnje biciklističkih staza, a drugi je bio pristanište na Dravi. Ta dva projekta će nas odrediti kao turističku općinu, a time ćemo pridonijeti razvoju turizma naše županije. Zapravo to je početna infrastruktura koja će turistima nadograditi sadašnju našu ponudu. Također, tu ima i nekih drugih projekata. Ponosan sam na to da su se ljudi uključili u revitalizaciju Šoderice, koja nije samo priča za općinu, nego za cijelu županiju i okolicu, jer ona svima može biti pokretač i gospodarstva i turizma u ovom kraju.

Koji su sve projekti trenutno u provedbi?

Bušotina kraj Legrada
Foto: Mario Kos

Trenutno imamo aktivnih 11 EU projekata koji su nam odobreni, a još nekoliko je prijavljeno i čekamo odobrenje. Od većih infrastrukturnih projekata izdvojio bih izgradnju šetnice za Šoderici, asfaltiranje ceste Mali Pažut i izgradnju Reciklažnog dvorišta. Imamo i projekt Zaželi u kojem je zaposleno šest gerontodomaćica, a Dan općine nam je također financiran iz europskih sredstava. Cilj nam je da one redovne stvari koje provodimo kroz godinu financiramo iz EU i nacionalnih fondova. Ono što bi inače održavali s proračunskim novcem, pokušavamo prebaciti na neke druge izvore tako da nam dio novaca ostane za neke nove potrebe koje se javljaju sve više i više.

Što planirate za naredni period?

U narednom periodu veliki problem nam je kanalizacija. Sad kada smo izbačeni iz projekta Aglomeracije Koprivnica, pokušavamo pronaći neki novi i povoljniji izvor financiranja. Za sada taj izvor još nije određen, postoje tri modela i vjerujem da će se rješenje naći. Predstoji nam i nekoliko uređenja groblja, od mrtvačnica pa do samih uređenja staza i ograda na grobljima, a negdje nažalost moramo ići i na proširenje groblja. Sva groblja koja imamo ćemo u budućnosti rekonstruirati. Ostaje još asfaltiranje ceste prema Halasz Csardi, nabavka električnih brodova s kojima bi mogli nadograđivati turističku ponudu i sve ono što smo do sada radili. Također tu je rekonstrukcija županijskih cesta i nekoliko nerazvrstanih. Posljednji projekt nam je prošao na natječaju je izgradnja parkirališta s punionicom za električne automobile, a tu smo dobili sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i to ćemo realizirati već do kraja godine. Ima još puno projekata koji će se realizirati, a njih ćemo već spomenuti nekom drugom prilikom.

Spominjali ste i modernizaciju rasvjete na području općine.

To je isto jedna duga priča u kojoj smo tražili model financiranja i konačno smo uspjeli pronaći najpovoljnije financiranje i računamo da je to već iza nas jer smo potpisali ugovor s izvođačem. Jedan dio rasvjete će se postaviti već sljedeći tjedan tako da vide gosti koji nam dolaze iz drugih zemalja i naši mještani kako to izgleda, a ostatak rasvjete ćemo dogovarati tako da kroz nekakvih tri do šest mjeseci kompletnu općinu zamijenimo s novim LED rasvjetnim tijelima. Ono što je još tu važnije je da kad se to sve zbroji, nakon proteka 10 godina mi nećemo nijednu lampu uopće platiti, nego će se ista naplatiti iz ušteda koje će se ostvariti s obzirom na današnju potrošnju rasvjete.

Reciklažno dvorište Legrad, početna konferencija // Foto: Matija Gudlin
Foto: Matija Gudlin

U kojoj fazi je izgradnja Reciklažnog dvorišta? Gdje će se nalaziti i kolika će mu biti površina?

Reciklažno dvorište je također projekt za koji smo dugo godina tražili model financiranja i prošle godine nam je odobreno financiranje Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva zaštite okoliša koji nam to prosljeđuju iz europskih fondova. Na pragu smo odabira izvođača radova, nadamo se da ćemo to realizirati, do kraja ovog mjeseca i potpisati ugovor te bi nakon toga u sedmom mjesecu krenuli s izgradnjom. Radi se o dvije tisuće kvadrata površine s raznim spremnicima za onaj otpad koji danas građani ne mogu redovno predati putem miješanog komunalnog otpada ili putem zelenih otoka. Nalazit će se na području starog odlagališta otpada u Gradišću, odnosno između Legrada i Đelekovca i svi stanovnici će moći besplatno predati te frakcije otpada koje do sada nisu mogli redovno predavati.

Kako potičete ostanak mladih u općini?

To nam je jedan od gorućih problema, ne samo odlazak mladih, nego i odlazak ostalog stanovništva s područja općine. Odlazak nam je veliki problem, kao i velika stopa mortaliteta. U posljednjih desetak godina izgubili smo oko tristotinjak stanovnika, a cilj nam je da vratimo stanovništvo i zaustavimo taj pad koji smo imali. Razvili smo jedan program kroz četiri mjere gdje želimo mladim obiteljima sufinancirati kupnju kuće, prodati im zemljišta u vlasništvu općine po jednu kunu ili po povlaštenim cijenama, sufinanciramo im i adaptaciju kuće, izradu dokumentacije, nabavku materijala i svega što je potrebno da se ljudi usele u jedan takav objekt. Za adaptaciju je moguće ostvariti do 25.000 kuna, a za kupnju kuće do 70.000 kuna, ovisno u kojoj su kategoriji i na koji način su stekli tu nekretninu. Smanjene su cijene vrtića sa 600 na 400 kuna, stipendiramo studente, a od jeseni krećemo i sa stipendiranjem učenika srednjih škola.

Kako vidite općinu Legrad na kraju Vašeg mandata?

Vjerujem da ćemo ono što smo si zacrtali i ostvariti. To ne ovisi samo o meni, nego ovisi i o djelatnicima općine, o vijećnicima koji su proaktivni i svi bi željeli napredak naše općine. Svi bi htjeli da se uvijek nešto gradi i da se uvijek nešto radi, ali priznaju i ove projekte koje mi nazivamo ‘soft projektima’, gdje se ne radi o infrastrukturnoj izgradnji. Takvim projektima dajemo dodatnu vrijednost svim tim stvarima koje smo dosad napravili. Ljudi su time zadovoljni. Vjerujem da ćemo zaustaviti pad broja stanovnika, da ćemo imati što više djece u vrtiću i školi, da nećemo izgubiti statuse koje smo do sada imali i da ćemo nužnu infrastrukturu izgraditi. Ostalo nam je još dva posto vodovoda, pet posto izgradnje plinovoda. Nadam se da ćemo barem do kraja mog mandata započeti i s kanalizacijom, a dalje onda kroz nekakvih pet – šest godina da i tu kanalizacijsku mrežu provučemo kroz cijelu općinu. Nadamo se i povećanom broju turista. Razvili smo dobru infrastrukturu što se tiče Šoderice, Halasz Csarde, Orintološkog rezervata i nadamo se daljnjem otvaranju smještajnih kapaciteta. Do kraja mandata nadamo se da ćemo moći smjestiti jedan turistički autobus na Šodericu i jedan u Legradu. Treba nam najmanje 50 kreveta u svakom od tih naselja, onda će to stvarno biti već nekakav iskorak da razvijamo općinu kako smo i zamislili. Nekoliko projekata koje smo započeli, kao što su postavljanje pametnih klupa, e-sjednice, pristupne Wifi točke, LED rasvjeta, e-arhiva, e-parkiralište, solarne kamere…našu općinu pretvaraju u pametnu općinu.

Dan općine Drnje
Foto: Ivan Brkić

Kakvi su vam dugoročni politički planovi?

Za sada nemam nekakve dugoročne političke planove. Još se jedan mandat namjeravam kandidirati za načelnika, jer ima projekata koje smo započeli i koji traju više godina, a njih bih htio da zajedno završimo i da započnemo nove. Za sada se nijedna druga osoba nije izjasnila da bi željela biti kandidat i voditi općinu, iako ja smatram da zajedništvo koje imamo trenutno vodi općinu prema jednom cilju a to je razvitak općine. Ne znam također nikoga tko bi napustio svoj trenutni posao da bi postao načelnik. Ljudi smatraju da se volonterski može obavljati ovaj posao, ali to je teško. Pogotovo na području naše općine koja je velika i ima sedam naselja plus Šoderica. Ljudi traže da budemo proaktivni, da budemo brzi, da dajemo brze informacije, da se brzo riješe komunalni problemi. Smatram da je onda najbolje da to radi profesionalni načelnik koji to može odraditi u svakom trenutku, pa čak i izvan onog zamišljenog radnog vremena koje je definirano kao radno vrijeme općine.

Da niste političar i načelnik čime bi se bavili?

S jedne strane ja sam magistar politologije i samim time sam usko vezan za politiku. Sigurno bih specijalizirao Europske fondove i vjerojatno bih otvorio privatnu tvrtku koja bi se bavila time i bila usko vezana na ovo što danas radim.

Kakva vam je suradnja s drugim općinama?

Moram istaknuti odličnu suradnju, pogotovo s okolnim općinama. U nekoliko smo asocijacija povezani s drugim općinama. U Turističkoj zajednici Središnje Podravine povezani smo s općinama uz Dravu, pa sve do Virja s kojima imamo odličnu suradnju. S druge strane s općinom Drnje imamo vjerojatno najbolju suradnju. Možda je to zato što smo načelnik Dombaj i ja generacijski bliski pa imamo iste poglede na određene stvari, a s druge strane povezuje nas i Šoderica. Tu je i općina Đelekovec, iz Varaždinske županije Mali Bukovec, a povezani smo i s međimurskim općinama preko LAG-a skroz gore do Goričana. S njima svima razgovaramo, razmjenjujemo ideje i mislim da smo na dobrom putu. Najzanimljivije je i da imamo odlične odnose i s mađarskim općinama koje su nam na drugoj strani, s tim da imamo i Europsku grupaciju za teritorijalnu suradnju. Imamo dvije bratske općine, to je općina Szepetnek i općina Ortilos s kojom surađujemo već 25 godina. Vjerujem da će svatko tko dođe nakon mene, istu tu suradnju nastaviti, jer to nije samo suradnja između općina kao institucija, nego suradnja i udruga i građana i naših mještana. Već su tu sklopljena i prijateljstva i škole su započele suradnju, tako da vjerujem da na ovom prostoru zapravo svi živimo zajedno.

Dan Općine Legrad // Foto: Matija Gudlin
Dan Općine Legrad // Foto: Matija Gudlin

Bliži se proslava Dana općine, kakav program pripremate?

Dan općine je financiran sredstvima Europske unije, iz programa Europa za građane. Pripremljen je na način da nam dolazi 200 gostiju iz deset europskih zemalja, iz 22 općine jednim dijelom, i naravno, sav onaj protokol kakav već za Dan općine imamo. Započinjemo u petak s otvorenjem projekta i sa Svečanom sjednicom Općinskog vijeća na kojoj ćemo podijeliti javna priznanja zaslužnim mještanima. Nakon toga nam ide onaj prvi dio predavanja koja su vezana uz projekt o aktualnim europskim temama i nekoj budućoj suradnji. U subotu krećemo s ribičkim natjecanjem, nakon toga imamo mimohod, kulinarska natjecanja, grafiti natjecanja, kulturno-umjetnički program, a nakon toga slijedi poslastica za sve, a to je ples na svili koji se ne viđa ovdje tako često, a u 21 sat koncert grupe Gazde i vatromet u Sportskim centru Fizeš u Legradu. U nedjelju nam je proštenje, blagdan Presvetog Trojstva koji započinjemo Svetom misom, a nakon toga je u Selnici Podravskoj vatrogasno natjecanje za mladež. Imamo jako aktivne vatrogasce i jako dobru mladež koji su odlučili taj dan uveličati sa svojim natjecanjem.

Foto: Matija Gudlin

Kakav je Vaš komentar na izbore za Europski parlament koji su iza nas?

Svi uvijek kažu da je taj neki rezultat SDP-a, stranke kojoj i ja pripadam, možda i iznenađenje, ali nije. SDP je uvijek bio prva ili druga politička opcija u Hrvata i on kao takav je ukorijenjen duboko u društvo. Sigurno neće nestati s političke scene, kao što su neki prognozirali. Što se tiče rezultata HDZ-a, oni su na  nekoj razini očekivani, jer s obzirom na izlaznost i probleme koje stranka unutar sebe ima, oni su postigli vrlo dobar rezultat, s obzirom da su još uvijek po broju glasova najjača opcija. Veliko iznenađenje na izborima je svakako bio Mislav Kolakušić, za kojeg nitko nije prognozirao uspjeh, čak ni najistaknutije agencije koje se bavi izbornim anketama. Njegov takav uspjeh nitko nije očekivao, a s druge strane sve ove ostale stranke ako se ne udruže, ako se razjedinjuju, kao što su se na ovim izborima, ne mogu postići nikakve rezultate. Dobar primjer je jedino Ruža Tomašić sa svojim Suverenistima koja je uspjela okupiti te desne snage da osvoji taj jedan mandat. Izborni sustav je takav, onemogućava malim strankama da pređu izborni prag, odnosno on je dosta visok za male stranke. Lakše ima ga je prelaziti na parlamentarnim izborima, pogotovo za HNS, koji su vezani za Sjevernu Hrvatsku, za IDS koji je vezan za svoju županiju, tako da te stranke uvijek moraju koalirati da bi ih netko povukao.

Spomenuli ste velike planove za Šodericu. Koji su to?

Jedan veliki dio posla je napravljen, a to je kad smo uveli vodovod, od onda počinje renesansa Šoderice, pojavljuju se interesenti za otvaranje kafića, stvoreni su uvjeti za otvaranje smještajnih kapaciteti, a to su nekakvi preduvjeti da ljudi mogu ondje i živjeti, ali i razvijati nekakvu vrstu gospodarstva. S druge strane, uspjeli smo dobiti sredstva za šetnicu, tako da je i to pred realizacijom, a u budućnosti ćemo raditi na izmuljivanju jezera Šoderica. Nedavno je završimo natječaj i naša će komunalna tvrtka nabaviti čamac za košnju rese, tako da od ove sezone krećemo i s time, da se prizori iz prošle godine više ne ponavljaju. Dugoročno, to izmuljivanje će možda potrajati i nekih pet – šest godina a možda i 10, kad se prikupi papirologija, kada riješimo svu dokumentaciju koja nam treba i kada fizički to počnemo izvršavati. U onom trenutku kada se to napravi, sigurno ćemo imati i nekakvih dodatnih preduvjeta za razvijanje masovnog turizma. Sljedeće godine nam je zacrtani plan da damo poticaj od 100.000 kuna za otvaranje restorana, jer vidimo da nam to trenutno na Šoderici fali, htjeli bi da netko dođe i otvori restoran koji će raditi cijele godine, pa da imamo i taj vid ponude. Ono što smo utvrdili da nam još uvijek fali je javni toalet. To trenutno pokušavamo isprojektirati kao nadogradnju na tu šetnicu, da ne moramo koristiti one kemijske toalete koji su nam dodatni trošak. Potreba je i za dva javna toaleta, ali nadamo se da ćemo barem jedan uspjeti realizirati.

Suorganizator ste manifestacije Ljeto na Šoderici. Što je sve pripremljeno ove godine?

Mi smo logistika i podrška tom projektu, nešto rješavamo financijski, nešto infrastrukturno, da ponudimo ljudima da organiziraju svoje manifestacije. Većina manifestacija koja je bila prošle godine, bit će i ove. Veliki obol toj manifestaciji daju Koprivničko-križevačka županija i županijska Turistička zajednica. Ono što je sigurno ljudima interesantno je Kerekesh teatar koji će imati predstave svakog drugog četvrtka. Imamo festival Rocklive, Country vikend, biciklijadu, obiteljski dan, Beer thron challenge, to su manifestacije koje su privukle dovoljan broj posjetitelja, nadamo se da ćemo u budućnosti uspjeti i neke druge stvari nadodati. Vratila nam se i jet-ski utrka, to je isto ljudima bilo dosta atraktivno i imalo je veliki broj posjetitelja, tako da računamo na nju i sljedećih godina. Meni je želja da napravimo jednu kvalitetnu manifestaciju koja se tiče ribe i ribolova, a za to ćemo se potruditi u narednom periodu.

Kandidirali ste se za predsjednika županijskog SDP-a. Jakšić vas je u tome podržao, a pobjedu je odnio Kešer. Osjeća li se neki raskol unutar stranke?

Ja ne bih ulazio u njihov odnos, ali to je sigurno vidljivo možda s nekakvih nastupa u medijima. To su trzavice između jednog dijela stranke koja ima svoju viziju i drugog djela stranke koji opet ima svoju viziju razvoja stranke. Prve trzavice su se pojavile nakon 2013. godine kada su prvi puta SDP-ovci počeli obnašati dužnosti načelnika u općinama i time je završio monopol gradske organizacije. Počeli su se pojavljivati neki novi načelnici, neke nove ideje i neki novi potencijalni kandidati koji su možda htjeli pronaći svoje mjesto pod suncem u stranci. U tom trenutku je vjerojatno došlo do sukoba između ovih starih struktura Koprivnice i nekakvih novih struktura te ostalih jedinica lokalne samouprave koje su tražile svoj glas i svoje predstavljanje. Mislim da to jednostavno moramo zatomiti, ima tu dosta međusobnih problema, možda i nekakvih krimena koje vuku određeni ljudi u stranci i time dobivamo lošu reputaciju. To moramo što prije riješiti i onda krenuti čistog obraza naprijed.

Ivan Sabolić // Foto: Matija Gudlin

Planirate li se kandidirati za župana?

Najavio sam borbu za treći mandat i odrješito kažem da se ne planiram kandidirati za župana. Iako me mnogi na to nagovaraju i misle da bih bio najbolji kandidat SDP-a za župana, to mi trenutno nije politička ambicija, a siguran sam da neće biti niti u budućnosti.

Čime se bavite u slobodno vrijeme?

Malo imam slobodnog vremena, ali pošto sam lovac pokušavam to vrijeme iskoristiti s kolegama lovcima. Najveća mi je strast natjecanje u pucanju na glinene golubove, a volim i biciklirati uz rijeku Dravu, ići u ribolov ili u šetnju sa psima.

čitam...
Loading...