Ugodna filmska večer s Krunom Heidlerom

22:58h
0
110709-heidler

Pod nazivom ”Kruno Heidler, čovjek iz sjene”, koprivnička Galerija S, koju vodi povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar, priredila je u petak susret s Krunom Heidlerom, svestarnim stvarateljem.


Iako je kratka biografija Krune Heidlera objavljena u najavi izložbe, ponavljamo nekoliko činjenica. Kruno Heidler rođen je 1932. godine u Vitezu u BiH u obitelji u kojoj su svi njegovi prethodnici bili dugovječni, pa je otuda i tumačenje njegove velike vitalnosti i silne moći organiziranja na području kulture, odnosno fotografije, filma i videa.

Od 1990. godine živi u Đurđevcu, gdje također razvija bogatu društvenu djelatnost. O njemu je Duško Popović 2002. godine u broju 37 Zapisa, časopisa Hrvatskog filmskog saveza napisao: Jedan od najvećih logističara hrvatskog filma jednostavno opisuje svoje dugogodišnje djelovanje: ”Organizacija mi je životno zanimanje”.

Osnovnu školu polazio je u Sarajevu, Lublinu/Poljska i Ulmu/Njemačka, a gimnaziju u Sarajevu. Filmsku školu je polazio od 1948. do 1953. godine. Studirao je i povijest umjetnosti, hrvatski i njemački jezik. Bavio se filmom, od organizacijskih i producentskih poslova do snimanja.

Bio je, između ostaloga, direktor Studija za crtani film u Zagreb filmu, direktor velikih filmskih projekata, osnivač i direktor FAS-a (Filmskog autorskog studija), prve nezavisne producentske kuće u Jugoslaviji, koja je, od 1967. do 1973. godine, snimila pet igranih filmova (Slučajni život, Ante Peterlića, 1969., Nedjelja, Lordana Zafranovića, 1969., Lov na jelene, Fadila Hadžića, 1972., Živa istina, Tomislava Radića 1972., i Kronika jednog zločina, Zafranovića, 1973.) i 30-ak kratkometražnih, među kojima i dokumentarac o studentskom štrajku 1971.

Obavljao je različite funkcije u filmskoj djelatnosti (od tajnika Hrvatskog filmskog saveza, tajnika SIZ-a do glavnog tajnika Saveza filmskih radnika Jugoslavije) i dao veliki doprinos razvoju kino-amaterizma. Nabrojiti sve bilo bi gotovo nemoguće, a njemu najdraže priznanje je što je bio počašćen titulom doživotnog počasnog člana Kino kluba Slavica iz Pitomače, gdje je također djelovao.

Koprivničko događanje bila je projekcija inserata iz filmova iz arhiva Hrvatskog filmskog saveza, koje je napravila voditeljica izdavačke djelatnosti Diana Nenadić. Ona se odvijala u dvorištu Starčevićeve ulice 3a u Koprivnici, dok je u Galeriji S bila postavljena izložba u povodu dodjele nagrade Tošo Dabac za 2010. godinu, a izbor fotografije napravio je član Foto kluba Zagreb Čedomil Gros.

U 44 minute prikazani su ovi filmovi iz Heidlerove filmske djelatnosti: Krug (jednominutni film Krune Heidlera iz 2009.), cjelovit film od 16,30 minuta Lordana Zafranovića Poslije podne puška iz 1967. godine, Insert iz kratkog filma Piknik v nedeljo, autor Karpo Godina, 1968., Kratki insert iz filma Ubrzanje Ivana Martinca iz 1969., Insert iz igranog filma Slučajni život Ante Peterlića iz 1969. godine, Poezija i revolucija, insert iz dokumentarnog filma kojeg su 1971. snimili Zoran Tadić i Branka Ivanda, a autor je Branko Ivanda 1999. godine, insert iz kratkog filma Sve jedno drugo pojede Rajka Grlića iz 1971. i insert iz igranog filma Živa istina autora Tomislava Radića iz 1972. godine.

Ovakvo druženje u Galeriji S pokrenulo je misao da bi se slični (filmski-video) događaji mogli u ljetnim mjesecima češće priređivati, jer materijal sigurno postoji, samo bi trebalo istražiti. Poslužilo bi to i očuvanju dokumentarnih radova, a i bilo bi zabilježeno za povijest koprivničke kulture.

Fotografije s događanja snimio Ivo Čičin-Mašansker

{vsig}kultura/07-2011/galerija-heidler{/vsig}

čitam...