“Hodanje je čovjekov najbolji lijek” (Hipokrat)
Stopala predstavljaju oslonac tijela i po svojoj su građi vrlo impresivna anatomsko-funkcionalna cjelina. U građi stopala sudjeluje 26 kostiju i 35 zglobova, te brojne mekotkivne strukture (tetive, ligamenti,….). Ljudska stopala međusobno se znatno razlikuju po izgledu,dimenzijama i obliku ali im je svima zajednička i najvažnija osobina, da su formirana na principu dinamičko-statičkih svodova: jedan poprečni i dva uzdužna svoda.
Osnovna funkcija stopala je prenijeti težinu tijela na podlogu. Pri stajanju stopalo prihvaća težinu tijela i prenosi je na podlogu, dok pri hodu odiže tijelo od podloge. Stopala su u pravilu najopterećeniji dio tijela. Tijekom dana zdrava osoba mlađe i srednje dobi napravi između 8.000 do 15.000 koraka! Stabilnost stopalima osiguravaju tri uporišne točke, dvije u prednjem dijelu stopala – glavice prve i pete kosti donožja te jedna točka na peti. Stopala pokreću dugi mišići potkoljenica.
Razlozi bolovima u stopalima su brojni a najčešći su:
- Muskuloskeletni: mišići, zglobovi, kosti, zglobne ovojnice, tetive, ligamenti,
- Vaskularni: arterije, vene i limfne žile
- Neurološki: periferni živci
Prema vrsti bolesti stopala, uobičajena je podjela na upalne i neupalne. Kod upalnih bolesti osim bola, prisutni su i znaci upalnih promjena: otok, crvenilo i toplija koža oboljelog dijela ili cijelog stopala. Što se laboratorijskih nalaza tiče povišeni su parametri upalne aktivnosti u krvi (sedimentacija, leukociti, CRP, fibrinogen itd). U upalne bolesti pripadaju reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht. Neupalne bolesti primarno su degenerativne etiologije i kod njih značajnu ulogu imaju strukturalni, tj. statički poremećaji, koji mijenjaju biomehaničke odnose, s posljedičnim poremećajem statičkog opterećenja stopala i time dovode do bolova u stopalu. Bol je u početku povremena, u pravilu nakon dužeg stajanja ili hodanja, a ako se ne liječi uzrok, vremenom bol može prijeći u kroničnu, koja se javlja i pri mirovanju.
Prema lokalizaciji može biti bolno cijelo stopalo, ili samo pojedini dijelovi stopala: prsti, taban, poprečni svod stopala, peta, unutarnja ili vanjska strana. Što se intenziteta tiče bol može biti tek naznačena do vrlo jaka, a po karakteru tupa, žareća, uz promijenjen osjet ili osjećaj hladnoće.
Profesije koje iziskuju duže stajanje (stomatolozi, trgovci, konobari, građevinski radnici i dr.) pogoduju bolovima u stopalima. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom češće imaju bolove u stopalima, a izloženije su i osobe s prirođenim i stečenim deformacijama koštano-zglobnog sustava.
Spektar bolnih stanja vezanih uz stopala vrlo je širok: spušteni svodovi, žuljevi, plantarni fascitis, deformiteti stopala, ozljede, upala, degenerativne bolesti zglobova i brojni drugi. Jedan od češćih uzroka bolova u stopalima je i neodgovarajuća obuća. Tijesna cipela u znatnoj mjeri pritišće prste, a posebno nepovoljno na funkciju stopala utječu visoke potpetice u žena.
Liječenje bolnih stopala ovisi o uzroku i posljedičnim tegobama. Što se dijagnostike tiče, najčešće je dostatan liječnički pregled, a nekad su potrebne i dodatne pretrage: rentgen, ultrazvuk, magnetna rezonanca te laboratorijske pretrage krvi.
Pri liječenju bolnih stopala koriste se medikamenti nesteroidni antireumatici i analgetici, a vrlo su djelotvorne i procedure fizikalne terapije. O tome kako čuvati svoja stopala, više u narednom napisu.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
drazen.sacer1@kc.t-com.hr