Mnogi su smatrali kako će toplije zime koje su sve češće zbog globalnog zatopljenja pozitivno utjecati na rast drveća i grmlja, budući da je vegetacijska sezona produljena. Novo istraživanje objavljeno u časopisu PLOS ONE pokazuje kako to ipak nije slučaj. Naime, kod drveća i grmlja je zabilježen manji godišnji prirast u sezonama kada hladnije vrijeme prekidaju više temperature koje su dovoljno visoke da potaknu rast biljaka.
”Kada su zimske temperature nestabilne te postoji fluktuacija između hladnog vremena i dovoljno toplog da se potakne rast, biljke troše svoje resurse budući da pokušavaju fotosintetizirati te na kraju zimski period završe sa manje zaliha nego što su imale u početku. Zbog toga te gubitke moraju nadoknaditi tijekom ljeta”, objašnjava Melanie Harsch, znanstvenica sa Sveučilišta u Washingtonu i prva autorica ovog istraživanja.
Korijenje je posebno osjetljivo na temperaturne fluktuacije. Zbog toplijih zima, korijenje ima veću stopu respiracije (disanja) zbog čega koristi rezerve ugljika što dovodi do smanjenja zalihe ugljika dostupnog tijekom normalne sezone rasta i razvoja biljke.
Harsch i njezini kolege su istraživanje proveli na otoku Campbell, nenastanjenom otoku u južnom Pacifiku koji se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Analizirali su dvije vrste: Dracophyllum longifoliumi D. scoparium. Radi se o velikim širokolisnim vazdazelenim grmovima koji mogu narasti do 4,5 metara i živjeti do 240 godina. Utvrdili su da iako toplije i suše zime pomažu prilikom klijanja sjemenki ovih vrsta i inicijalnog rasta, istovremeno negativno utječu na rast starijih biljaka.
”Da bi došlo do rasta potrebna je dovoljna količina padalina, hranjivih tvari i određena temperatura. Na otoku Campbell bi do rasta biljaka trebalo doći samo tijekom ljetnih mjeseci kada su temperature iznad 5°C”, objašnjava znanstvenica te nastavlja: ”Zime na otoku Campbell su uglavnom hladne, a temperature su ispod 5°C pa prema tome i biljke nisu aktivne. Vrste koje smo mi proučavali su zimzelene i veoma osjetljive na promjene temperature zato što se na tom području snježni pokrivač rijetko zadržava.”
Više temperature – manji prirast
Kako bi utvrdili koliko ovi grmovi godišnje narastu, rezali su ih malo iznad zemlje (fotografija gore) te su mjerili širinu godova. Utvrdili su kako je godišnji prirast bio manji kako su temperature bile veće.
Obzirom da zime na otoku Campbell nisu toliko oštre i snijeg se obično ne zadržava, ovakve promjene u godišnjem prirastu je puno lakše utvrditi nego na području gdje su zime puno jače i hladnije. Znanstvenici smatraju kako bi u konačnici moglo postati dovoljno toplo te bi biljke mogle ostati aktivne i rasti tijekom cijele godine, kao što je to slučaj u tropima. No, problem je u ovom prijelaznom razdoblju jer biljke nisu prilagođene na ovakve uvjete.
izvor: biologija.com.hr (e! Science News)