Razvoj tehnologije, sve veća svakodnevna razina stresa, sedentaran način života, nedovoljna tjelesna aktivnost i potpuno pogrešne i nezdrave prehrambene navike znatno ugrožavaju zdravstveno stanje cijele populacije. Svjesni smo činjenice, a i podaci nam to pokazuju, kako sve više ljudi obolijeva od kardiovaskularnih bolesti, u brojnim slučajevima i sa smrtnim ishodom. Sve više aktivnosti se stoga u zadnje vrijeme provodi baš u području prevencije kardiovaskularnih bolesti. No prije svega nužno je osvijestiti da je svaki pojedinac dužan voditi brigu o svom zdravlju.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kako u svijetu, tako i kod nas te ih to čini jednim od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice. Posljednjih nekoliko godina se ipak bilježi trend smanjenja udjela KVB u ukupnoj smrtnosti našeg stanovništva što je jasan pokazatelj mogućnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti. Promjenama životnoga stila moglo bi se prevenirati čak ¾ ukupnoga kardiovaskularnog mortaliteta u svijetu.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila, u većini uzrokovanih aterosklerozom odnosno promjene, oštećenja i naslage na stjenki arterija. Sve bolesti srca, vaskularne bolesti mozga i bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar).
Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom ateroskleroze i pogoduju njezinu napredovanju. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, ma kako jako izražen.
Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo.
Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:
1. Pušenje
2. Povišeni krvni tlak
3. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi
4. Povećana tjelesna težina / debljina
5. Nedovoljna tjelesna aktivnost
6. Šećerna bolest (dijabetes)
Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:
1. Dob i spol
-Muškarci u dobi iznad 45 godina
– Žene u dobi iznad 55 godina
2. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe)
– prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra).
Većina glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti može se kontrolirati.
Donosimo nekoliko savjeta o tome kako možete kontrolirati te čimbenike i zaštititi svoje srce:
Budite aktivni
Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći spriječiti srčani i moždani udar. Pokušajte učiniti tjelovježbu sastavnim dijelom svoga života: koristite stube umjesto dizala, siđite s autobusa nekoliko stanica prije odredišta i prošećite ostatak puta. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine, također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima
Ako prestanete pušiti, Vaš će se rizik za razvoj koronarne srčane bolesti prepoloviti unutar prve godine te se s vremenom vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte prostorije pune duhanskog dima: pasivna izloženost duhanskom dimu (engl. second-hand smoke) značajno povećava rizik od srčanog udara.
Zdravije se hranite
Jedite velike količine svježeg voća i povrća te raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah i leću, te hranu s niskim udjelom zasićenih masnoća. Pripazite na unos procesirane hrane, koja često sadrži visok udio soli. Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, a ako pijete, pijte umjereno. Ne zaboravite piti mnogo vode tijekom dana!
Održavajte primjerenu tjelesnu težinu
Održavanje primjerene tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomoći će u kontroli krvnog tlaka i smanjenju rizika od srčane bolesti i moždanog udara. Dobar način za praćenje zdrave težine je korištenje ITM-a (Indeks tjelesne mase), kojeg možete izračunati tako da podijelite svoju težinu u kilogramima sa svojom visinom na kvadrat. Zdrave odrasle osobe trebale bi održavati svoj indeks tjelesne mase u rasponu od 18,5 do 24,9 kg/m2.
Procijenite svoj rizik i redovito uzimajte svoju terapiju
Posjetite svog liječnika da Vam izmjeri krvni tlak, razinu kolesterola (masnoće) i glukoze (šećera) u krvi, izmjeri opseg struka, tjelesnu težinu i indeks tjelesne mase te pojasni rizik kojem ste izloženi. Uzimajte lijekove koje Vam je propisao liječnik i pridržavajte se svog rasporeda.
Malim odlukama u svojoj svakodnevici možemo učiniti puno za svoje zdravlje. Kada bismo razmislili o ovih 5 predloženih zdravih navika i pokušali za početak samo jednu uvesti u svoj život već smo puno učinili.
Želimo svima osvijestiti činjenicu da se ove teške kardiovaskularne bolesti mogu prevenirati usvajanjem zdravog životnog stila i malim pomacima koje ćemo učiniti prvo na sebi, a zatim prenositi dalje na obitelj. Zdrave navike vode do zdravog životnog stila koji čuva i štiti naše srce, mozak i krvne žile.
Irena Celiščak-Koštarić, dr.med.spec.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.
Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznosbespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.
Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.
Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/
