U studiju ePodravina televizije gostovao je Željko Lacković, kandidat Nezavisnih za župana Koprivničko-križevačke i nositelj liste za Županijsku skupštinu.
U svojoj kampanji spominjete da županija stagnira te da želite pokrenuti brži i snažniji razvoj. No ono što birače zanima je na koji biste način i kojim alatima to zaista i postigli? Danas predstavljate program, koje su vam glavne smjernice?
Nisu to samo statistički podaci koji pokazuju da smo unatrag 18, odnosno 20 godina, pali iza Istarske i Varaždinske županije s trećeg mjesta na deseto ili jedanaesto, odnosno 13. mjesto, ovisno o kategoriji kojoj govorimo. To su čisti statistički pokazatelji koji govore o stagnaciji. Ona se ne događa preko noći, ona je posljedica izostanka velikih državnih investicija na području naše županije, a politički čimbenici koji su trebali voditi brigu da se državne investicije slijevaju i ravnomjerno vode brigu zakazali su unutar političkog aspekta.
S druge strane, nisu dovoljno obraćali pozornost na planiranje, svjedočili smo izostanku vizije i jasnih ciljeva pa nemamo gotovih projekata za jedan kapitalni i ozbiljniji projekt, a sada kada su došla europska sredstva, tzv. Covid sredstva, mi nemamo ništa za prijaviti. Da bi se trend pokrenuo treba ponovno krenuti od samih početaka u povlačenju onih sredstava iz EU fondova iz narednog proračunskog razdoblja kako bi korak po korak izradili projektnu dokumentaciju, digli naš proračun koji je iznosio u realizaciji 700 milijuna kuna. Dignuti ga kroz prve dvije godine preko milijardu kuna, a onda u zadnje dvije godine bi trebao iznositi milijardu i pol kuna, ne iz redovnih sredstava, nego EU fondova koje naša županija nije uspjela adekvatno privlačiti.
Govorim osam godina u županijskoj Skupštini da stagniramo. Vjerujem da svi stanovnici vide da postoji određeni umor kod aktualnog župana Korena, da on nema ambicije, ne pokazuje volju da se što promjeni, igra na sigurno. Želi biti još četiri godine sigurni župan. a s druge strane da i dalje stagniramo i ne poduzimamo ništa što bi nas moglo brže razvijati.
Koliko je županija privukla Europskih sredstava, što bi bio vaš prvi projekt za koje bi pokušali privući eure?
Situacija je katastrofalna. Nemamo ni jedan projekt. Savez pet sjevernih županija po uzoru na slavonski savez njihovih županija će dobiti 10 milijardi kuna potpisom sporazuma s Vladom. Mi smo kroz pet kapitalnih projekata koje smo mogli prijaviti povukli, odnosno nominalno najavili 780 milijuna i za to nemamo nikakvu dokumentaciju.
Bitno je da građani znaju da su u tim planovima i projektima zaobiđeni interesi grada Koprivnice. Tu nema, niti se planiraju projekti multimodalnog prometa koji je župan namijenio sa 360 milijuna kuna za Križevce, iako je logično da se na sjecištu buduće sjeverne obilaznice i pruge za Mađarsku napravi jedan takav centar koji će imati veliki potencijal za razvoj ovoga kraja.
S druge strane, u situaciji da grad Koprivnica kao jedan od razvijenih krajeva ne može koristiti sredstva iz fondova koji su namijenjeni općinama. Preostaje nam da se županija kroz grad Koprivnicu počne razvijati kao gospodarsko i kulturno središte, da županija osigura da Koprivnica dobije ITU status da stavi na papir sve što joj je potrebno i onda kroz pozivni natječaj ministarstva regionalnog razvoja može aplicirati i napraviti sve projekte koji su potrebni.
Kako osigurati Koprivnici taj status, to je najveće i ključno pitanje za razvoj županije i grada. Ovi veliki projekti infrastrukturni koji se provode na području naše županije, a koji nam nisu dragi poput RCGO-a trebaju biti karta koju ćemo staviti na stol pred središnju vlasti i osigurati i tu status gradu. Kad to imamo, onda ne samo grad Koprivnica nego i sve ostale općine, koje predstavljaju cjelinu u gospodarskom smislu mogu računati na gotovo neograničena sredstva za sve one namjene koje ne mogu koristiti kroz redovne fondove, od vrtića, centra za kulturu, kazališta, nove knjižnice, svih prometnih i infrastrukturnih projekata grada, sve to je moguće iz ITU mehanizama.
Da bi to dobili, netko na čelu županije mora stati i ishoditi u pregovorima takav status. To ne može aktualni župan jer dolazi uz potporu HDZ-a.
Razvoj gospodarstva ključ je ostanka mladih u našem kraju, kako bi kao župan pomogli malim i srednjim poduzetnicima?
Što se tiče stvaranja generalne pozitivne klime možemo samo učiti od susjednih županija koje su vrhunski odradile posao u privlačenju investicija, no za to nam je potrebna prometna povezanost, a to neće doći preko noći.
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva moguće je poticati kroz županijske ustanove s jedne strane kroz suport koji mora osigurati podravska razvojna agencija, od mikro malog srednjeg pa i javnih uprava, općina i gradova. S druge strane, svi ti mali poduzetnici teško se odlučuju na apliciranje za EU sredstva jer im je skupa dokumentacija i konzultanti za prijavu.
Imamo primjer varaždinske županije gdje taj trošak konzultanata od 50 posto za izradu dokumentacije pokriva županija, a ne poduzetnik koji bez rizika ulazi u izradu projekta i prijavu, a kad dobije EU sredstva vraća ih u županiju jer su već pokrivena kroz priznate troškove EU projekta. To je jedna od ključnih mjera da bi ohrabrili i osnažili naše postojeće poduzetnike.
No, treba voditi mjere za poticanje poduzetničkih pothvata, odnosno pružiti edukacijski suport ili tehnički, ali ne treba puno izmišljati, sve su to već učinile nama susjedne sjevernije županije.
U Koprivnici nedostaje kreveta, slaba je hotelska ponuda, kako bi probudili županijski turizam?
Ključ za razvoj kontinentalnog turizma je osnivanje Parka prirode Podravina koji bi se protezao od Legrada do Podravskih Sesveta. Kad imamo državnu ustanovu na našem području, onda možemo računati na 50-ak zaposlenih ljudi koji su usmjereni za pisanje projekata i dizanje vidljivost, ali i izgradnju turističke infrastrukture. Mi imamo jezera i prirodnih ljepota, ali treba izgraditi destinaciju, to je već moguće uz manifestacije koje imamo, a prerasle su granice županije. Od Renesansnog festivala, Legende o Picokima, Križevačkih štatuta i Spravišča treba napraviti cjelogodišnju turističku destinaciju koja da bi došla u svoju fazu hotelskog razvoja mora imati potencijal privlačenja turista.
Na području grada Đurđevca se značajno ulagalo i sada se vide rezultati, a to je moguće raditi na području županije.
U Đurđevcu se puno radi na razvoju turizma, tu je Hrvatska Sahara, hostel, trim staza, Interpretacijski centar, Posjetiteljski centar… Imate li ideja za Šodericu koja je svima bolna točka, ljudi tamo dolaze, ali realno nemaju gdje potrošiti novac?
Sva zbivanja na vodi i oko nje su atraktivna. Dobro je da imamo ovakve preduvjete i moguće je stvarati destinaciju i izletište kakvo bi bilo po volji rekreativaca i okolnog stanovništva. Treba napraviti prostorno planske preduvjete da se zna što se smije graditi tamo i na koji način, minimalnu komunalnu infrastrukturu urediti pa kad sve uskladite provjerite kroz studije izvedivosti i sa stručnjacima u turizmu dobit ćemo projekt koji neće biti megalomanski, nego će zadovoljiti potrebe stanovništva, ali bit će kamenčić koji će nas dovesti do bavljenja turizmom kao gospodarskom granom. Naročito je bitno da će zdravstveni turizam biti prihvatljiv kroz financiranje iz EU fondova, za što bi se sigurno našlo investitora.
Što mislite, kakvi su planovi Vlade u odnosu na vlasničku strukturu u Podravki?
Naglašavao sam dolaskom gospođe Dalić da ona nije došla povećati udio poljoprivrednih proizvoda ovdje na našim poljima u Vegeti, nego u jednu operaciju koja će biti posljedica potpisa sporazuma RN2 pristupanja u euro monetarnu uniju. Tamo je potpisano od strane premijera s EU komisijom pismo namjere u kojima će se država riješiti svih vlasničkih udjela u tvrtkama u kojima ima do 25 posto vlasništva.
Ovdje ima država nominalno 25 i nešto, ali nema jer je riječ o 17 posto. Kad vidite ove otpore koji su bili prisutni radi povećanja plaća onda vidite što je namjera menadžmenta. Kad imate male troškove za zaposlene, ostvarujete veliku dobit, radite na dizanju vrijednosti tvrtke. Vidimo kroz zadnjih par mjeseci da je došlo do povećanja vrijednosti tvrtke i čemu to vodi. Jasno je da postoji namjera za prodaju vlasničkih udjela, s druge strane radnici su ti koji bi trebali sudjelovati, i sadašnji i bivši, u povoljnom otkupu dionica kao što to imaju menadžeri.
Bitno je da grad Koprivnica da dobije zlatnu dionicu o kojoj će ovisiti mogućnost seljenja tvrtke i regulirati prava radnika za narednih 10 godina, a onda će svatko tko će doći kupiti tvrtku biti dobrodošao. Jasno da nisu dobrodošli oni koji bi ju kupili i preselili gdje je radna snaga još jeftinija, u Poljsku ili Rumunjsku, a sjedište tvrtke bliže svojim sjedištima ureda u Zagreb na Heinzelovu cestu.
Nedavno ste bili na sučeljavanju kandidata kod nas na ePodravina televiziji. Kako komentirate svoje protukandidate, Korenu stalno predbacujete da je umoran, je li to dio predizborne kampanje, skupljanja glasova? Mislite li da će vam Matotan koji se predstavlja kao Koprivničanac uzeti dio glasova u Koprivnici?
Sve su karte na stolu, nema više tajni što se tiče birača, oni su donijeli svoje odluke kako će glasati, hoće li ići prema daljnjoj stagnaciji i ostanku sadašnjeg stanja ili su za promjene i brži razvoj.
Ne zamaram se protukandidatima, fokusiran sam na svoju kampanju, na komuniciranje s biračima. U finišu smo, mislim da sam iskomunicirao sve što je bitno.
Ne mislim samo ja da je Koren umoran. I ja djelujem danas umorno jer sam na četvrtom intervju zaredom, ali njegov umor se očituje u tome da je u četiri godine obnovio samo dvije škole, dok je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji obnovljeno njih 49. Dakle umor je jednom riječju pisana rutina kojom on želi voditi županiju u idućem razdoblju.
Želio bih da birači shvate što on nudi i da on jednostavno nema tu potrebnu energiju kojom bi trebalo stvarati viziju i ciljeve nove, bogate, razvijene županije kakvi možemo mi biti, ako ćemo biti dovoljno energični i uspješni u privlačenju EU sredstava.
Kešer je skidao rukavice u nekoliko navrata pokušavajući ući u direktni konflikt sa mnom, mislim da želi postići neke probitke koje ovako agresivnim nastupom ne može, ali mislim da ga birači ni ne mogu percipirati ni doživjeti u ulozi župana.
Matotan je zalutao u ovu utrku. Pokazao je da je dobar stručnjak i pozitivna osoba i vrlo rado bih ga imao u svom timu, da vodi tim za oporavak poljoprivrede koja je naša primarna djelatnost i mora biti u fokusu budućeg župana.
Gospođa Hanžeković je pridonijela da nismo samo muški kandidati i s obzirom na poznavanje ili nepoznavanje materije o funkcioniranju županije se solidno nosi sa svim.
