Od zadnjeg napisa na ovu temu, broj oboljelih u našoj zemlji dosegao je brojku 2232, a u svijetu 4,9 milijuna (utorak 19. svibnja 2020.). Nažalost, umrlo je više od 320.000 ljudi, od čega 96 u našoj zemlji. Smrtni ishodi kod teško oboljelih posljedica su fatalnih komplikacija poput sepse, septičkog šoka, sindroma akutnog respiratornog poremećaja, upale pluća i zatajenja bubrega, ali se to srećom rijetko događa. Statistički podaci ukazuju da više od 80 posto osoba preboli koronavirus bez simptoma ili sa vrlo blagim do srednje teškim simptomima i te osobe time sigurno stječu zaštitu, za koju se još uvijek ne zna koliko dugo traje.
Covid-19 i dalje ostaje svjetska top tema, a zanimljivo je da se u isto vrijeme, dvije inače vrlo zanimljive i problematične teme: gripa i migranti gotovo ne spominju. Još uvijek nema djelotvornog lijeka, a u liječenju se koriste određeni antiviralni lijekovi, neki antibiotici i klorokin (lijek protiv malarije). Testira se i terapija matičnim stanicama uštrcanim izravno u pluća.
Imunitet stanovništva (socijalni imunitet ili „imunitet krda”) oblik je neizravne zaštite od zaraznih bolesti koji nastaje kad je veliki postotak populacije postao imun na infekciju jer joj je prethodno bio izložen. Takve osobe više ne pridonose prenošenju infekcije, što zaustavlja ili usporava širenje bolesti. Težište zaštite populacije kroz svo je vrijeme bilo i ostalo na zaustavljanju širenja virusa. Podsjećamo da sve dok neće biti sigurnog i učinkovitog cjepiva, nemoguće je u potpunosti obuzdati infekciju.
Možemo biti zadovoljni učinkom našeg zdravstvenog sustava za vrijeme pandemije, ali i zavidne samodiscipline stanovništva koje se najvećim dijelom pridržavalo uputa i preporuka Nacionalnog stožera. Nažalost, nema više onog zajedništva i visokog općeg suglasja, jer su aktualna međusobna predbacivanja i optuživanja nepotrebna, a još manje politizacija kriznog stanja s kojim smo se kroz svo ovo vrijeme, uz rijetke izuzetke uspješno nosili.
Nema nikog čiji život nije ponekad prožet izazovima, teškoćama i kriznim stanjima, jer ih je naprosto nemoguće izbjeći. Značajan čimbenik da se posljedice ove pandemije što lakše i bezbolnije prebrode, je psihološka stabilnost, koju imate ili nemate. U slučaju da je ne posjedujete ili je ona nedovoljna, nikako ne znači da ju se ne može steći. U prethodnom smo napisu istakli da smo različiti, a samim time niti naše reakcije na krizna stanja nisu iste i ne postoji jedan univerzalan način ponašanja.
Treba znati da uvijek imamo mogućnost izbora, pa čak i u naizgled bezizlaznim situacijama. Izolacija, nesigurnost, nespokoj, strah i briga za egzistenciju dovesti će sigurno do niza psiholoških problema i vjerojatno će porasti porasti broj anksioznih i depresivnih stanja. Osnovno je suočiti se s novonastalim neželjenim stanjem i ako nam nešto ne odgovara, nastojmo to promijeniti. To nije uvijek moguće, ali zato možemo i moramo mijenjati svoj stav prema tome. Da bi osnažili svoju psihološku stabilnost važno je imati svijest o mogućnosti utjecaja na svaki izazov, a neželjenu situaciju doživjeti kao izazov i novu priliku.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
Tel. 048 625 033 E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr