Jedna od stvari koje nikad neću prežaliti s prodajom kuće pokojnih bake i dide jesu šljive u njihovom vrtu s čijih smo stabala, njihova brojna unučad kao djeca, kroz igru, u prolazu ubirali plodove i njima se sladili i osvježavali.
Naoko priprosta, nama nadohvat ruke, ali vjerojatno zato voćka koju uzimamo zdravo za gotovo, u našem podneblju jest šljiva. Vjerojatno nema osobe čije uspomene iz djetinjstva nisu vezane uz ovaj plod iz porodice ruža, roda Prunus.
Jedna od stvari koje nikad neću prežaliti s prodajom kuće pokojnih bake i dide jesu šljive u njihovom vrtu s čijih smo stabala, njihova brojna unučad kao djeca, kroz igru, u prolazu ubirali plodove i njima se sladili i osvježavali. A tu su, naravno, bili i ringlovi – divlje šljive okruglog oblika, crvenkaste ili žute boje. Zovu ih još i dženarike, mamule, amule i drugim raznim imenima, ovisno o podneblju.
Tko god je imao ikakve povezanosti sa životom na selu, vjerojatno se susreo s pecarom gdje je rakija od šljiva u domaćoj radinosti bila pravilo te gdje bi nam onaj koji ju je pekao uvijek dao malo da licnemo od onog slabijeg mlaza i upoznamo se s domaćom šljivovicom.
Još jedna stvar od šljiva koju smo najviše voljeli konzumirati netom pečenu bakin je pekmez. Bio s kožicama ili pasirani, nerjetko smo si na njeg opekli jezik jer se nismo mogli strpjeti da se ohladi. Omiljeno ljetno jelo svakog djeteta koje nas je zasitilo, ali nas i zasladilo i dalo nam energiju za igru, jesu knedle od krumpirovog tijesta punjene šljivama.
Neki ih samo skuhaju pa zaliju poprženim prezlama (krušne mrvice) i vrhnjem te posipaju šećerom. Uvijek je to bio krupni šećer i glavna fora je bila u tome da hrska pod zubima. U našoj su se kući kuhane knedle dodatno još zapekle s prezlama u pećnici, a tek potom zalile na vatri zakuhanim i razrjeđenim kiselim vrhnjem, i pošećerile.
Kako su šljive idealne u kombinaciji sa cimetom, ja cimet volim stopiti na vatri s vrhnjem, a po želji to možete napraviti i sa šećerom.
Ova je voćka zahvalna po tome što se može sačuvati i izvan sezone zamrzavanjem, sušenjem te, osim kroz rakiju i pekmez, spremanjem u kompot.
Opće je poznato da su suhe šljive odličan prirodni stimulans za probavu, jer je bogata topivim i netopivim vlaknima, odnosno sadrže sorbitol, prirodni alkohol baziran na šećeru, a bogate su i kalijem i raznim mineralima odgovornima za aktiviranje enzima u probavnom sustavu.
Šljiva, svježa ili sušena, slaže se i s raznim mesnim jelima, posebice crvenim mesom. Tako, osim što je redovna u dobroj pašticadi, možete ju spraviti i uz patku ili divljač.
Što se kolača tiče, najbrži i najjednostavniji vjerojatno je svima poznat, brzinski izmiksan biskvitni kolač na jogurtice:
Izmiksate 2 jaja s jogurticom šećera i 1 vanil-šećerom, a po želji dodate i limunovu koricu i sok. Potom, malo po malo dodavajte 1/2 jogurtice ulja. Umiksajte jogurticu grisa i 1 čvrsti jogurt. Pomiješajte 1 prašak za pecivo i 1,5 jogurticu brašna, pa dodajte u smjesu. Smjesu izlijte u namašćen protvan, po njoj naslažite šljive i pecite na 180 stupnjeva oko pola sata.
Također, šljive su vrlo ukusne u raznim pitama, a ja ću s vama podijeliti meni omiljeni recept za najjednostavniju Sočnu pitu sa šljivama.
125 g maslaca, 100 g šećera u prahu i prstohvat soli, pretvorite u kremastu smjesu, pa u nju dodajte 250 g brašna i 2 žumanjka. Kada sve bude izgledalo kao razmrvljeni kruh, dodajte 2 žlice hladnog mlijeka.
Umijesite kuglu prhkog tijesta, umotajte u prozirnu foliju i spremite u hladnjak na sat vremena.
300 g šljiva očistite od koštica te prepolovite ili narežite na kriške, pa u posudi pomiješajte s 2 žlice ruma, 2 žlice šećera u prahu i cimeta po želji. Popržite 30 g lješnjaka i grubo nasjeckajte.
Tijesto razvaljajte na prozirnoj foliji u krug većeg promjera od lima za pitu u kojoj ćete ga peći, jer se rubovi preklapaju. Lim namastite, tijesto izokrenite tako da foliju samo odozgo zgulite. Ukoliko vam se rubovi počnu odlamati, ne brinite, prhko tijesto bez problema se nadoštukava.
Šljive raspodijelite posred pite i posipajte lješnjacima. Ne bacajte preostali sok. Vanjske rubove tijesta preklopite, u sok umiješajte žlicu-dvije mlijeka pa time premažite preklopljene rubove.
Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva 35 minuta.
O učincima Afričke šljive nekom ćemo drugom prilikom. To je druga tema 😉