Koprivnički građani su ga izabrali za župnika no kapetan Fridrich Menspergh ga je sramotno otjerao iz grada.
Krajem 16. i početkom 17. stoljeća koprivnička rimokatolička župa je bila devet godina neprekidno bez župnika, što je očito posljedica tzv. Dugog rata (1593.-1606.). Od oko 1603. do oko 1612. godine gvardijan franjevačkog samostana Sv. Marije u Koprivnici je bio Pavao Pribojević, rodom iz Hvara. Nigdje se pouzdano ne spominje da je vodio koprivničku župu, osim u svjedočenjima Tome Natulije Mije Magića (potonji je tvrdio da je Pavao odbacio redovnički habit i obukao crnu odjeću kakvu su nosili svjetovni svećenici). Nakon njega župom je upravljao Matija Šantić koji se spominje 1612. (kao župnik župe Sv. Marije) i 1614. godine (kao župnik župe Sv. Nikole).
Kao idući župnik spominje se Matija Bundić. Koprivnički građani su ga izabrali za župnika no kapetan Fridrich Menspergh ga je sramotno otjerao iz grada. Teško je odrediti točno vrijeme njegovog upravljanja koprivničkom župom. Jedino ga je moguće smjestiti u razdoblje oko 1626. kada se Menspergh prvi puta spominje kao koprivnički kapetan, odnosno prije 1628., kada je Bundićev nasljednik na mjestu koprivničkog župnika zabilježen kao župnik u Pušći. Matija Bundić se rodio u Zagrebu 1601. godine. Kao 20-godišnjaka ga je zagrebački biskup 1621. godine poslao na studij logike u Graz. Isti se 1638. godine spominje kao kanonik i fiskus zagrebačkog kaptola, a krajem 1647. godine je bio katedralni arhiđakon.
Novog koprivničkog župnika Andriju Biankinija je kao i njegovog prethodnika otjerao isti koprivnički kapetan. On je bio rođen oko 1590. godine, školovao se u Zagrebu i Beču. Od 1628. do 1636. godine je bio župnik u Pušći i Samoboru. Oko 1639. ili 1640. godine je postao zagrebački kanonik. Godine 1648. u zagrebačkoj katedrali je dao obnoviti oltar Sv. Fabijana i Sebastijana. Umro je 30. siječnja 1649. godine.
Godine 1630. je koprivnički župnik bio Juraj Šalković. O njemu nema drugih podataka. Tek od 1630. godine kada je koprivničkim župnikom bio Matija Sumer, možemo govoriti o stabilizaciji katoličke crkve u Koprivnici te neometanom radu župnika od strane vojnih zapovjednika. Za njega u gradskim zapisnicima 1645. godine piše “od petnaezte preseszneh let buduchi plebanus revni”. Matija Sumer je bio rođen 1596. godine u Ivaniću. Godine 1615. ivanićki župnik Martin Dobrović ga je poslao na studij u Graz, gdje je 1616. godine je zabilježen kao student logike. Na istom sveučilištu spominje se 1617. godine kada je upisan kao “Matthaeus Sumerus, Croata, Iuanichensis”. Prije nego je postao koprivničkim župnikom 1630. godine se spominje kao župnik u Kuzmincu. Posljednja je vijest o njemu kao župniku iz 1645. godine kada je očito umro. Župnik Sumer je vrlo aktivno djelovao u smjeru jačanja utjecaja katoličke crkve u gradu.
Novim župnikom je postao Nikola Poderković koji se prvi puta spominje 1646. godine. On je ujedno bio i vicearhiđakon. Godine 1639. se spominje kao župnik u Sv. Križu Začretju. Za njegovog su upravljanja župom izgrađeni nova župna crkva Sv. Nikole kao i novi župni dvor. Posljednji se puta spominje kao koprivnički župnik 1666. godine. Zanimljivo je spomenuti razmišljanje crkvenog povjesničara Franje Brdarića da su koprivnički župnici 1650. pozvali isusovce iz Varaždina da im «pomogunu obraćati Bogu, ovu uslijed rata podivljalu čeljad u tvrđavi.»