Gospodarska komora Koprivničko-križevačke županije danas je predstavila projekt promocije deficitarnih strukovnih zanimanja pod nazivom “Što ću biti kad odrastem?”.
Voditeljica projekta Renata Lohajner istaknula je kako su se na projekt odlučili zbog udjela nezaposlenih mladih u županiji preko 36 posto, kao i na zahtjev članica Komore koje imaju problem s pronalaženjem adekvatnih kadrova. Kao najkritičnija, navela je zanimanja tesara, zidara, vozača i limara.
– Ovim projektom želimo povećati interes učenika osnovnih škola za odabir strukovnih zanimanja, jer njihov interes za upis u obrtničke škole opada te time pridonijeti smanjenju nezaposlenosti mladih na području županije. Ciljana skupina su učenici završnih razreda osnovnih škola i njihovi roditelji – uputila nas je R. Lohajner.
Voditelj projekta je HGK Županijska komora Koprivnica, partneri su Županija, Obrtnička komora, HZZ-CISOK te tvrtke Radnik, Rasco i Baltazar, dok su suradnici osnovne te strukovne škole. Projekt je financiran iz sredstava donatora i vlastitih sredstava Komore.
Sudionici projekta planiraju obići sve 24 osnovne škole u županiji te ondje održati savjetovanja za učenike i njihove roditelje i tako rušiti predrasude o strukovnim zanimanjima.
– Učenici će dobiti i brošuru sa svim potrebnim informacijama te popisom tvrtki koje su spremne stipendirati deficitarna strukovna zanimanja. Osim toga, početkom lipnja u koprivničkoj Obrtničkoj školi bit će dan otvorenih vrata namijenjen učenicima gradskih osnovnih škola s prezentiranim školskim programom – najavila je voditeljica projekta.
Župan Darko Koren naglasio je kako su prepreka aktivnijoj politici usmjeravanja mladih na određena zanimanja, sustav i mreža programa koji ne ispunjavaju svoju ulogu stimulacije mladih da se opredijele za ta zanimanja.
– Zato su tu ravnatelji strukovnih, obrtničkih škola i ostali mjerodavni ljudi koji svojim funkcijama mogu aktivno utjecati na promjenu ovakve situacije – rekao je Koren.
Uime županijskih srednjih škola, ravnatelj Obrtničke škole Koprivnica Ratimir Ljubić iznio je činjenicu da već godinama postoji problem s upisom djece u trogodišnja zanimanja.
– Problem je u tome što su ambicije roditelja redovno veće od mogućnosti njihove djece te se djeca nakon pokušaja sa četverogodišnjom školom, ionako vraćaju na trogodišnja zanimanja. Postoje i atraktivnija trogodišnja zanimanja iz područja ugostiteljstva, strojarstva i elektrotehnike, ali za građevinska nikako nema dovoljno interesa tako da su to postala deficitarna zanimanja – objasnio je Ljubić.
Rekao je kako treba uvjeriti djecu i roditelje da se radi o dobrim zanimanja s budućnosti i zagarantiranim poslom.
– Učenici i sa završenom trogodišnjom školom imaju mogućnost nastavka školovanja, dok su ostali spremni za tržište rada. Ove godine imamo programe za 20 zanimanja u trogodišnjem obrazovanju s malim brojem učenika, bilo zbog lakšeg pronalaska posla i konkurentnosti na tržištu, bilo zbog kvalitetno odrađene prakse kako praksa u školi nije dovoljna – pojasnio je ravnatelj te pohvalio program stipendiranja jer nakon potpisa ugovora o stipendiranju, učenika čeka posao.
Predsjednik Županijske komore Koprivnica Mirko Habijanec izjavio je kako su u HGK-u uvidjeli da školski sustav ide mimo upisne kvote i onoga što treba gospodarstvu, zbog čega je došlo do deficita zaposlenika u poduzećima.
– Naša tvrtka Radnik davat će mjesečno od 800 kuna na više i tako inicirati da se zaposli što više mladih, odnosno da prvo upišu te obrazovne programe jer se u našoj županiji za ta zanimanja nudi kvalitetan i siguran posao – uputio nas je predsjednik Komore i nadodao kako će u Radniku osigurati praktikume za sva upisana proizvodna zanimanja jer imaju uvjete da učenicima pruže kvalitetnu praksu.
Kao jedan od razloga za nedostatak radnika navodi odlazak ljudi u inozemstvo, a kako bi ih se stimuliralo na ostanak potrebno im je povećati osnovicu plaća i mijenjati zakone o radu i porezu, rekao je.
– Država bi morala kontrolirati plaće koje isplaćuju poduzetnici kako bi sve bilo u skladu sa zakonom, jer to trenutno ne radi. Također, bitan čimbenik je tu i dualni sustav obrazovanja te se nadam da će biti velikih pomaka u smislu kvalitetnijih upisnih kvota od jeseni – Habijančeve su riječi.
Zaključio je kako u javnom sektoru nema više mjesta za nikoga, rekavši da je taj brod pun te da se ljudi trebaju opredijeljivati za proizvodna zanimanja.
Nabrojao je sve što je potrebno kako radnici, u čije će obrazovanje sad HGK i suradnici uložiti napore, ne bi otišli na rad u inozemstvo.
– Prioritet mora biti tarifa iz kolektivnog ugovora odnosno bruto plaća dogovorena sa sindikatima od čega nema odstupanja i vrijedi za sve koji se bave građevinarstvom. Tako će biti i veće produktivnosti rada, a srezat će se siva i crna zona. Problem je u nepostojećoj državnoj politici prema građevinarstvu u našoj Vladi. U Hrvatskoj je u posljednih osam godina izgubljeno 70.000 radnih mjesta u građevinarstvu, što nije uzrokovalo zabrinutost ni u jednoj našoj Vladi – zaključak je predsjednika HGK-a.
