Cijepljenje je sigurno najefikasniji način prevencije zaraznih bolesti pojedinca i cijele populacije. Zahvaljujući cijepljenju učestalost brojnih zaraznih bolesti drastično je smanjena: bjesnoća, difterija, tetanus, poliomijelitis (dječja paraliza), žuta groznica, ospice, mumps (zaušnjaci), rubeola i hepatitis B, dok su velike boginje praktički iskorijenjene.
Što je više cijepljenih, mogućnost epidemija značajno je manja. Dokaz tome su brojne nepotrebne smrti djece u nerazvijenim zemljama, kojima je cjepivo uglavnom nedostupno. Zato dileme uopće ne bi smjelo biti. TREBA SE CIJEPITI, jer cijepljenje je jedini način prevencije zaraznih bolesti. S druge strane jedini razlog pojave epidemije je necijepljenje.
Samo jedan primjer, da u svijetu godišnje od bjesnoće umre više od 50.000 ljudi, koji bi danas bili živi da su na vrijeme cijepljeni, dovoljno govorio o važnosti cijepljenja.
Unatoč tome, danas se u svijetu javlja trend necijepljenja – “antivakcinacijski pokret”, znanstveno potpuno neutemeljen, ali zahvaljujući društvenim mrežama i baratanjem “pouzdanim podacima” nailazi na pobornike, iako srećom ne u velikom broju. Zbog toga su neke zemlje, da bi zaštitile djecu, posegnule za kaznenim mjerama, kako bi prisilile roditelje da cijepe svoju djecu. Ta “moda necijepljenja” i zalaganje za pravo na izbor gdje mu uopće nema mjesta i plašenjem “ozbiljnim nuspojavama” cijepljenja nije zaobišla ni Hrvatsku, što potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji govore da u Hrvatskoj zadnjih godina pada broj cijepljene djece. Srećom, u našoj županiji je procjepljenost djece visokih 98 %.
Cilj cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava na stvaranje specifičnih antitijela i na taj način razvijanja otpornosti – imuniteta protiv određene zarazne bolesti.
Dva su osnovna načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Pri aktivnoj imunizaciji cjepivo sadrži oslabljene, fragmentirane ili “ubijene” uzročnike bolesti ili njihove toksine. Nakon cijepljenja oni uzrokuju imunološki odgovor. Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična protutijela (imunoglobulini) protiv uzročnika određene bolesti.
Cijepljenje protiv gripe preporučuje se svake godine prije početka sezone gripe – u jesen, cjepivom koje po sastavu odgovara preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Iako se preporuča svima (osim za one kod kojih postoje kontraindikacije), ono je prvenstveno namijenjeno osobama starijim od 65 godina, kroničnim bolesnicima bez obzira na dob te zdravstvenim djelatnicima koji dolaze u kontakt s kroničnim bolesnicima i starijim od 65 godina.
Iako kod gripe cjepivo pruža samo djelomičnu zaštitu, nema dileme da se treba cijepiti, a pogotovo rizične skupine u populaciji. Od gripe najviše obolijevaju mlade osobe, dok starije dobne skupine značajno manje, čemu je razlog prethodno aktivno stečen imunitet preboljele gripe u mladosti, ali svakako i cijepljenje.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail:drazen.sacer1@kc.t-com.hr