Danas je diljem svijet vrlo aktualna pojava nekoliko razornih potresa. Vrlo jaki potresi mogu pogoditi i Koprivnicu s okolicom, a da je takvih pojava bilo u prošlosti govore stari zapisi.
Ljetopis koprivničkog franjevačkog samostana (“Liber memorabilium conventus Caproncensis”) daje vrlo zanimljive podatke o važnijim događajima vezanim uz grad Koprivnicu. Jedan zapis govori o jakom potresu koji se dogodio 8. studenoga 1778. godine. O njegovom rušilačkom djelovanju sačuvani je obavijest u kojoj, između ostalog, piše da se tada srušio svod u franjevačkoj crkvi, da je napuknuo zvonik, te da je bila uništena propovjedaonica te mnogi kipovi. Svod kapelice Blažene Djevice Marije tako se opasno nagnuo da su iz nje morali oltar morali prenijeti u sakristiju. Prigodom potresa su stradale i druge koprivničke kapele te javne zgrade, među njima i tadašnja gradska vijećnica (danas Muzej grada), župni dvor i druge zgrade. Koprivnica je imala sreću što je tada u gradu i okolici bilo vrlo malo zidanih objekata te su dominirale uglavnom kuće građene od pletera omazanog blatom i drveta koje su bile mnogo otpornije na potrese.
Zapisi koprivničkih franjevaca govore da su se potresi odvijali u valovima te ponavljali sve do 24. ožujka 1779. Godine, kada je na Veliku subotu (pred Uskrs) u 10 sati posljednji puta zabilježen potres. Nakon 24. ožujka tlo se smirilo, te su franjevci počeli s obnovom svoje crkve i ostalih zgrada već 7. travnja 1779. godine i to prinosima Koprivničanaca. Time su obnovljeni svod u franjevačkoj crkvi i oltar Sv. Franje, a napravljena je nova propovjedaonica.
Čini se da je u potresu stradao stari župni dvor uz crkvu Sv. Nikole koji je se počeo iznova graditi nakon posljednjeg potresa 1779. godine. Istovremeno je 20. travnja iste godine počela i obnova gradske vijećnica koja je tada dobila današnji oblik (u najnovije vrijeme se koristi kao središnja zgrada Muzeja grada Koprivnice).
Moguće je uvrditi kako je potresni epicentar bio ispod Legrada gdje se osjećao znatno dulje nego u Koprivnici i izazvalo mnogo veće rušilačke posljedice, a podrhtavanje tla je trajalo tijekom čitave zime. Osim Koprivnice i Legrada mnogo štete od potresa su pretrpjeli ljudi u selima: Drnje, Peteranec, Veliki Otok, Mali Otok i Kuzminec.