-3.7 C
Koprivnica
Subota, 23. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

KOLUMNA: Crtice iz povijesti // Srednjovjekovna hodočašća u koprivnički kraj
K

Ne propustite

Smisao hodočašća u srednjem vijeku je bilo u pronalaženju duhovnog zadovoljstva u mjestima gdje su se nalazili predmeti štovanja ili moći svetaca. Hodočasnici su na svom putu nastojali napuštati materijalne vrijednosti i okretati se duhovnima. Mase su ljudi na tim putovanjima željele preobraziti duh i tijelo te time ojačati svoju pripadnost kršćanskoj zajednici. Dio je ljudi hodočastio radi pobožnosti, neki zbog kazne ili vlastitog osjećaja krivnje, a neki jer su željeli biti pokopani u blizini poznatih svetišta. Putovanja hodočasnika su mogla biti mala – u lokalna svetišta ili velika – najčešće u Jeruzalem, Rim ili Compostelu. Na hodočašća su putovali svi društveni slojevi, ali ne u jednakoj mjeri.

U Koprivnicu je najvjerojatnije hodočastilo stanovništvo okolnih sela i možda kojeg susjednog grada ili trgovišta u vrijeme proštenja kao primjerice na dan zaštitnika župe Sv. Nikole. Sigurnu potvrdu o hodočašćenju u Koprivnicu imamo u ispravi Grgura koji je kao čazmanski prepozit u gradu sagradio crkvu Sv. Ane i hospital. Kada je Grgur postao čanadski biskup, na njegovu molbu je papa Klement VI. podijelio 16. listopada 1345. godine oprost od 100 dana onima koji budu hodočastili i toj crkvi dali milostinju.

Uz to je zanimljivo vidjeti osnivanje prebenda ili davanje crkvi posjeda na uživanje u ime zavjeta. Još je 1467. godine gradski magistrat potvrdio utemeljivanje prebende u crkvi Sv. Nikole. Očito je koprivnička župa morala biti jačim središtem prošteništa te je najvjerojatnije imala više prihode jer je 1501. godine u njoj boravilo 11 svećenika: župnika Grgura, dva kapelana, rektora oltara Sv. Mihaela Blaža, rektora oltara Sv. Križa Grgura, upravitelja hospitala Nikolu, svećenici Ivan, Stjepan i drugi Ivan, a posebno je zanimljivo što se u gradu nalaze dva misionara – Antun i Ivan, što ukazuje na veze i mobilnost ljudi. Pojedini oltari su imali svoje posjede pa je 1504. godine kralj Vladislav potvrdio oltaru Sv. Jakova posjed u Gredi koji mu je darovao Ivan Porkolab.

Najbliže središte hodočašćenja Koprivnici je bila Komarnica (danas Novigrad Podravski). O značenju crkve Majke Božje u Komarnici govori isprava od 21. studenoga 1402. godine izdana u Rimu, koju je izdao papa Bonifacije IX. (1389-1404.). Papa podjeljuje uobičajene oproste komarničkoj župnoj crkvi Majke Božje u kojoj se nalaze neke svete moći te je poznata po čudesima, zbog čega tamo dolazi mnoštvo vjernika. Očito je komarnička župna crkva bila jedno od važnih srednjovjekovnih središta hodočašća u ovom dijelu srednjovjekovne Slavonije, o čemu će, vjerujemo, spoznaje proširiti daljnja istraživanja. Drugo važno središte hodočašćenja je bilo u Ludbregu. Ono se prvi put spominje 1410. godine kada je osnovana župa Krvi Kristove. Godine 1510. su kardinali podijelili oproste ludbreškoj župnoj crkvi u kojoj se čuva čudotvorna Krv Kristova, a 1512. je nakon istrage o ispitivanju čudesa papa Julije II. podijelio oproste ludbreškom prošteništu.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Najbolji od najboljih

Hrvatska sahara – Podravina adventure u velikom finalu izbora najboljih turističkih proizvoda

Proglašenje i dodjela nagrada u hrvatskom turizmu upravo se privodi kraju u sklopu Dana hrvatskog turizma u Opatiji, u...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×