Na mjestu današnjeg Trga mladosti u drugoj je polovici 16. stoljeća najvjerojatnije tekao potok Koprivnica, a negdje na kraju današnjeg trga nalazio se mlin i nekoliko kuća koje zapravo predstavljaju prapočetke naseljenosti na ovome području.
Na planu iz 1772. na prostoru današnjeg Trga mladosti je ucrtano devet kuća (1738. se spominje da su u dvije kuće živjeli pravoslavni trgovci), a sve su bile sa zapadne strane trga. Četiri kuće su bile smještene sjeverno, a pet kuća južno od puta za Križevce koji se odvajao od ceste koja je vodila u smjeru Jagnjedovca. Do promjene je u izgradnji je došlo između 1791. i 1793. kada je izgrađena pravoslavna crkva Sv. Trojice ili Sošestvija Svetoga Duha, gradnju koje su financirali tzv. «grčki» trgovci pravoslavne vjere koji su živjeli u blizini. Do crkve je kasnije podignuta parohijalna kuća koja je nakon ukinuća parohije pretvorena u poštu. Na istočnoj strani trga, uz pravoslavnu crkvu su kasnije izgrađene i četiri kuće, što je vidljivo iz plana Koprivnice datiranog 1850. godinom. Prema tom planu na zapadnoj strani trga je bilo 11 kuća, što ukazuje na širenje trga u nekoliko desetljeća. Još je zanimljiv jedan detalj vezan uz ovaj trg, a to je da je između njega i Nemčićeve ulice bio vrt franjevačkog samostana, što je vidljivo primjerice sa plana Koprivnice iz 1838. godine. Na katastarskom planu iz 1869. godine Trg mladosti ima 16 kuća i pravoslavnu crkvu.
Današnji je Trg mladosti ranije nosio naziv Banski trg i prije nego je formirano današnje sajmište (gdje je ranije bilo vojno vježbalište i jahalište – Reitschule u 18. st.) na tome trgu su se održavali stočni sajmovi. Na katastarskom planu iz 1869. godine prostor Trga mladosti je jednostavno označen kao Pique (pika – prostor koji je značio tzv. «brisani prostor» udaljenosti koliko je mogla pucati puška s koprivničkih bedema).
Važna građevina na rubu gradskoga parka je stara gimnazija. Ono je jedna od najljepših ambijentalnih građevina s početka 20. stoljeća. Izgrađena je pod vodstvom Gjure Carneluttija za potrebe koprivničke gimnazije 1908. godine (osnovane 1906.) kao jednokatni objekt. Godine 1953. dozidan je drugi kat, a zgrada je adaptirana 1990-1991. godine. Danas je u ovoj zgradi smještena osnovna škola «Antun Nemčić Gostovinski» (Antun Nemčić je koristio pseudonim A.N.Gostovinski). Na rubu parka, nedaleko od zgrade stare gimnazije, nalazi se zgrada Domoljuba koja je izgrađena kao ugostiteljski objekt krajem 19. stoljeća koprivnički obrtnici. Nakon prvog svjetskog rata taj je objekt kupilo Hrvatsko pjevačko društvo „Domoljub“ i 1919. Nadogradilo društvenu dvoranu u secesijskom stilu, a u njoj se do danas održavaju koncerti, kazališne predstave i sl.