Uzrok ove bolesti nije do kraja poznat, ali zna se da je neprijeporna genetska predispozicija, jer je nađeno pet različitih genetskih lokusa na pet kromosoma, koji utječu na početak i progresiju ove bolesti. Na tragu personalizirane medicine, izuzetno je važno da osobe koje su nositelji genetskih defekata, što ranije budu upoznate rizikom i da se čim prije započne s preventivnim mjerama. Što se tiče okolišnih čimbenika još uvijek nije potvrđena nikakva povezanost.
Bolest je dobila ime po njemačkom liječniku Aloisu Alzheimeru koji ju prvi opisao 1906. g. Najčešće se javlja kod ljudi starijih od 65 godina, dvostruko je češća u žena u odnosu na muškarce. Procjenjuje se da u svijetu ima oko 40 milijuna oboljelih, a od toga u Hrvatskoj više od 80 tisuća, odnosno oko 10 posto svih starijih od 65 godina. Kako postoji trend starenja svjetske populacije, očito je da nam predstoji „epidemija demencija”. Od svih dijagnosticiranih slučajeva demencije u svijetu, čak oko 65 % otpada na Alzheimerova bolest.
Kognitivni simptomi – smetnje kratkoročnog pamćenja u smislu zaboravljanja svježih događaja, otežanog donošenja odluka, traženja stvari i dezorijentiranosti javljaju se postupno. Kognitivne sposobnosti su one, kojima stječemo spoznaje bilo koje vrste i među koje se ubrajaju pamćenje, pažnja, logičko rasuđivanje i zaključivanje, jezik, govor te obrada vizualnih i zvučnih informacija. Kod Alzheimerove bolesti radi se o progresivnom odumiranju određenih moždanih stanica, a glavno kliničko obilježje bolesti je upravo postupna progresija oštećenja spoznajnih funkcija, a slabljenje zapamćivanja njezin je najizraženiji i najkonstantniji znak. Obzirom da je početak bolesti postupan, smetnje se vrlo često pripisuju staračkoj zaboravnosti.
Što se postavljanja dijagnoze tiče, ne postoji poseban i jedinstven test kojim se može otkriti ova bolest. Osim podataka koji se dobiju od bolesnika i njegovih bližnjih, koriste se testovi za procjenu pamćenja i sposobnosti rješavanja jednostavnih zadataka. Najpoznatiji i najjednostavniji je test mentalnog stanja Mini mental test (MMSE), koji se sastoji od pitanja koja obuhvaćaju svakodnevnu mentalnu aktivnost. Izuzetno je važan temeljit neurološko-psihijatrijski pregled te dodatna neuroradiološka obrada – CT i/ili magnetna rezonanca mozga.
Deset je promjena u ponašanju koje mogu upućivati na Alzheimerovu bolest
1. Poremećaj pamćenja koji se razvija postupno, a najviše se zaboravljaju svježi događaji
2. Poteškoće u svakodnevnim aktivnostima: osobna higijena, snalaženje u kući i izvan nje
3. Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanje riječi, izgovoreno je nerazumljivo
4. Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: nesnalaženje na otprije poznatim mjestima, ne zna se koliko je sati, koji je dan ili mjesec
5. Pogrešne procjene i odluke: ne raspoznaje se vrijednost novca,nelogični postupci
6. Učestalo gubljenje stvari: često traženje stvari i ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima.
7. Poremećaj apstraktnog mišljenja: nerazumijevanje pojmova
8. Promjene ponašanja i raspoloženja: nemir, nervoza, ljutnja, bezrazložna tuga i plakanje
9. Promjena osobnosti: neosnovano optuživanje okoline, pretjerana sumnjičavost
10. Gubitak koncentracije i zanimanja za socijalne aktivnosti: osjećaj napuštenosti, potpuna nezainteresiranost, osamljivanje
Što se liječenja tiče, ono je u domeni neurologa, a koriste se dvije skupine lijekova: inhibitori enzima acetilkolin esteraze i NMDA antagonisti koji mogu u određenoj mjeri usporiti razvoj bolesti. Izuzetno su važne preventivne mjere: trening pamćenja, odgovarajuća prehrana, kontrola drugih bolesti i promjene u stilu života. Zaključno, radi se o progresivnoj bolesti moga koja dovodi do propadanja živčanih stanica s posljedičnim gubitkom kognitivnih sposobnosti i nizom psihičkih promjena.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
Tel. 048 635 033 E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr