Blagdan svetog Vinka, Vincekovo, koji vinogradari slave danas, 22. siječnja, u ludbreškom kraju obilježavao se kod kipa u Globočecu kada se vršio blagoslov nasada. Središnji događaj bila je tradicionalna i jedinstvena izložba mladih vina ludbreškog i okolnih vinogorja koja je ove godine otkazana zbog strogih epidemioloških mjera i izazovne situacije, pa će priliku za susret i veselje s prijateljima, vinari i vinogradari pričekati u neka bolja vremena. Dodatan je to udarac i za sve ugostitelje koji su najviše stradali u korona-krizi, a o proizvođačima vina da i ne govorimo. Začaran krug.
Vinari su jako pogođeni koronakrizom
– Veselila nas je najava da bismo s veljačom mogli ponovno otvoriti svoja vrata. No, ako neće otvaranje biti do Uskrsa, što je i najavljeno, sezona je upitna. Jako smo pogođeni – kaže nam vinarka Sanja Stručić.
No, unatoč pandemiji, zaljubljenici u vino ne miruju, jer briga oko vinograda je cjelogodišnji rad, a da bi se proizvelo dobro vino, najbitnija je cijela godina. Sezona počinje sada, kada se vrši prva rezidba. I traje sve do berbe.
– Kod nas je prošle godine počela rano, oko 20. kolovoza, a završila je 15. listopada. Procijenili smo da će nam, s obzirom na situaciju s koronavirusom, ostati zalihe vina, tako da smo, već na proljeće kod rezidbe, reducirali urod grožđa. Ostavili smo grožđe za pjenušce i vina koja trebaju odležavati. Želimo proizvoditi kvalitetu, a ne kvantitetu, dakle visokokvalitetna vina – govore nam Sanja i Tomislav Stručić, vrhunski ludbreški vinari.
Njihovi prekrasni vinorodni brežuljci, čisti zrak, odlično vino i gostoljubivost dočaravaju nastavak jedne ljubavi prema zemlji i vinogradarstvu koja je započela 1984. godine s obiteljskim vinogradom udaljenim tek tri kilometra od samog centra svijeta. Tamo je, nekoć, Sanjin otac Dragutin Crnković podigao prve nasade vinove loze, zasadio prvi vinograd, a svoju ljubav prema vinogradarstvu prenio na kćerku i uveo ju u vinski posao.
Naglasak stavljaju na premium liniju natur vina
Sanjin suprug Tomislav zavolio je, također, bavljenje vinarstvom i vinogradarstvom te su 2000. godine osnovali Vinariju, a 2017. proizveli prvi pjenušac u regiji. Predvodnici su novog vinskog stila u Varaždinskoj županiji i danas stvaraju vrhunska i kvalitetna vina. Vinarija Stručić postala je jedna od najpoznatijih i najuspješnijih, a s ozbiljnijom proizvodnjom počela je 2002. godine.
Naglasak stavljaju na premium liniju vina koju predstavljaju natur vina. Premium liniju čine pomno izabrani grozdovi ručno ubrani s odabranih trsova, a Sanja nam je pokazala svoju ljubav, strast i brigu o svakoj toj bobici prije nego je postala vino.
– S peteljke se ručno trga samo zrelo grožđe, čisto i zdravo. Vrenjem na vlastitim kvascima i bobicama grožđa bez dodataka selekcioniranih kvasaca nastaju prirodna vina. Ta vrhunska linija je s drukčijim etiketama i bocama i radimo ju u malim serijama, otprilike 750 boca, i to već četiri godine, svake godine s novom berbom – kaže Sanja.
Za zaokret u proizvodnji vina, zaslužni su i novinari koji potiču priče o gastronomiji, turizmu i hedonizmu te je obitelj Stručić odlučila iskoristiti prednosti mikroklime i položaja svojih nasada koji omogućuju proizvesti odličnu sirovinu za proizvodnju drugačijih stilova vina.
– Počeli smo proizvoditi pjenušce i natur vina, istraživali smo i uvidjeli da je naš kraj mikroklimatski bogomdan. Posjećivali smo razne vinske sajmove i festivale, polazili edukacije. Došli smo do saznanja da želimo raditi drukčija vina, izložbe su nam bile poticaj da proširimo znanja kako bismo bili što bolji. Posjetili smo i vinarije u Italiji da dobijemo bolji uvid u njihovo vinogradarstvo i vinarstvo koje je na visokoj razini, da iskustva i neke vinarske tajne primijenimo u svom vinogradu i podrumu – govori Sanja.
Proizveli prvi pjenušac u regiji
Obiteljski vinograd je u počecima imao 3.500 čokota, a kasnije su ga proširili novim nasadima. Danas njeguju tri i pol hektara površine s 14.000 trsova. Sastoji se od parcela koje nose naziv po najmlađim članovima: Luciji, Luki i Petru, a najnoviji nasad je dobio ime po nećakinji Katarini. Parcele su registrirane i po sortama i godištima sadnje. Vladarice njihovog vinograda su graševina, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon, portugizac i žuti muškat.
– Proizvodimo graševinu, chardonnay, sauvignon, rajnski rizling i miješana vina. Poštenjak je kupaža, odnosno miješanje graševine, chardonnaya i sivog pinota. Radimo voćna vina i likere, te pjenušce. Godišnje proizvedemo oko 25.000 boca – kaže nam Tomislav.
Poticaj za jačim razvojem Vinarije bilo je otvorenje Ludbreške vinske ceste prije desetak godina. Tako je Vinarija Stručić proizvela 2017. godine prvi pjenušac ludbreškog vinogorja koji ima oznaku “blanc de blancs”, odnosno “bijelo od bijelog”, a označava sortu, odnosno chardonnay.
– Svaki vinar nakon vrhunskih vina želi proizvoditi i pjenušac, to je kruna dosadašnjeg rada, kao da ste, primjerice osvojili svjetsko nogometno prvenstvo. Proizvodnja pjenušca bila nam je želja za stepenicom više. I sad već tri godine unatrag radimo seriju za serijom – ističe Sanja.
Hrvatski zavod za vinarstvo, koji procjenjuje i izdaje certifikat za kvalitetu, ocijenio ga je vrhunskim. A vrhunskih vina je u Hrvatskoj tek pet posto, pa su tako proizvodnju 2018. proširili i s rose pjenušcem od portugizca koji je poseban po tome što je raritetni primjerak u Hrvatskoj, proizvodi ga još jedan vinar na Plješivici, kaže Tomislav.
Mikroklimatski uvjeti s kontinentalnom klimom pogoduju kvalitetnom dozrijevanju grožđa, pa su tako podravski i zagorski kraj bogomdani za proizvodnju pjenušca.
– Podneblje ludbreškog vinogorja idealno je za proizvodnju laganih vina s malo alkohola, za pjenušce, kao i za vina kasnih berbi – kazuje nam Tomislav.
Vina sljubljuju s domaćom hranom
Svoje proizvode Vinarija Stručić plasira po cijeloj Hrvatskoj, a u Ludbregu posjetitelji mogu uživati u caffe baru Bonaparte čiji su vlasnici te u ugostiteljskim objektima Amalia, Pivnici Mejaši i Hotelu Crnković.
Vina vole servirati u kombinaciji sa sirevima, sljubiti ih, odnosno nadopuniti s domaćim medom i bučinim uljem, staviti i lješnjake. Namirnice koje nude dobavljaju od lokalnih proizvođača. Često tako Sanja na pladnju ponudi kosanu mast na kukuruznom kruhu, prgice, slani sir, buđolu… jer je, kaže, najvažnije gostu prenijeti sve čari vina, sljubiti ga s dobrom hranom.
– Rajnski rizling se najviše veže za ime naše vinarije, naša je perjanica i najtraženiji na tržištu, zatim graševina, chardonnay, portugizac, sovignon… Premium linije vina, odnosno pjenušci, odležana i natur vina distribuiramo prema moru, jadranskoj obali – kaže Tomislav.
Tajna uspjeha Vinarije, ističe Sanja, ponajprije je sloga, velika ljubav, strpljenje, puno odricanja i neprekidna ulaganja, a dokaz kvalitete stigao je prošle godine u kolovozu kada je na najutjecajnijem ocjenjivanju vina pod nazivom Decanter World Wine Awards 2020 u Londonu Vinarija Stručić osvojila brončanu medalju za chardonnay, te preporuke za rajnski rizling i graševinu.
– To nam je potvrda da radimo kvalitetno vino, ovim priznanjima smo pojačali vidljivost – zadovoljan je Tomislav.
Ludbreško vinogorje na vinskoj karti Hrvatske
Kako bi vina postizala vrhunske rezultate, potrebno je puno edukacije, rada i znanja pa tako surađuju s vodećim hrvatskim sommelierom i Decanter sucem Sinišom Lasanom.
– Uz suradnju Varaždinske županije Siniša je obišao nekolicinu vinarija i kušao vina, porazgovarao o problematici i dao svoje viđenje trenutne situacije u vinarstvu u županiji – kaže Sanja.
Kontinentalni turizam je u začetku, Ministarstvo turizma tek mu je unatrag par godina počelo davati značaj i poticati ga.
– Ludbreško i varaždinsko vinogorje je zapostavljeno, nije označeno na vinskoj karti Hrvatske, a naši vinari su itekako radišni, ali samozatajni. Nas desetak iz cijele županije morat ćemo ozbiljno sjesti, uspoređivati vina, slušati struku da ih stilski doradimo ako je potrebno, tako da zajedno istupimo s kvalitetom. Vjerujem da ćemo naše vinogorje uskoro označiti na vinskoj karti što bi podiglo cijenu i mogli bismo naša vina lakše prodati već na kućnom pragu – optimistična je Sanja.
Vinogradarstvo je zahtjevna djelatnost koja traži puno pažnje, jer vino je živo i treba ga stalno pratiti. Bez ljubavi prema vinogradu i vinu, napretka nema, složni su bračni par Stručić. Najveća nagrada u njihovom radu je, ipak, što interes za bavljenjem vinarstvom pokazuje 17-godišnji Luka kojemu je želja upisati Agronomski fakultet i postati vinski stručnjak, odnosno enolog. Tako će, kada dođe vrijeme, na zadovoljstvo obitelji vinariju preuzeti treća generacija koja će vinovu lozu još više kultivirati, oplemeniti i kreirati, vjerujemo, nova vrhunska vina.
