U koprivničkom franjevačkom arhivu čuva se relativno bogata arhivska zbirka glazbenih notnih zapisa odnosno muzikalija što svjedoči o kontinuiranoj brizi franjevaca za glazbu.
Ladislavska provincija je od svoga utemeljenja 1661. posebnu pozornost posvećivala njegovanju crkvenog pjevanja kako liturgijskog tako i pučkog. Osim toga pažnja je bila usmjerena na gradnju orgulja i orguljanje u samostanskim crkvama. Pojedini novaci su novicijatima, samostanima profesorija i u klerikatima filozofskog i teološkog studija učili pjevati.
U 17. stoljeću su franjevci-svećenici doprinijeli koprivničkoj glazbenoj kulturi kao orguljaši (i pjevači). Prvi orguljaši-franjevci su bili: o. Fortunat Lendvaj (1675.-1677.), o. Ljudevit Lachner (1681.-1685., 1689.-1701.), o. Euzebije Buzjaković (1688.) i o. Josip Zetscher.
Bratovština od pojasa Sv. oca Franje Asiškog je u koprivnički franjevački samostan uvedena 1677. godine. Prema Franji Emanuelu Hošku «vjernici koji su pohađali franjevačke crkve, ubrzo su usvojili i franjevačke pobožnosti. Da potvrde svoju ljubav prema sv. Franji, primali su franjevački pojas kao izvanjski znak svoje pripadnosti velikoj franjevačkoj obitelji.»
Članovi su joj bili žene i muškarci, a na čelu bratovštine je bio voditelj. On je uvijek bio iz redova franjevaca-svećenika. Imenovala ga je provincijska uprava svake godine. Članovi su imali svoje pravilo, mjesečno su se sabirali u samostanskoj crkvi na Misu i pouku. Njihov oltar je bio Sv. Franje i za nj su se oni brinuli svijećama i cvijećem. Imali su svoj barjak i na župnim procesijama, osobito na Tijelovo skupno su sudjelovali. Velika su pomoć bili samostanu.» Ovu je bratovštinu ukinuo Josip II. 1786. Godine 1890. u koprivničkom kao i u drugim samostanima Ladislavske provincije uspostavljen je Treći red Sv. Franje kao nastavak Bratovštine od pojasa Sv. oca Franje. Inače Naziv “Treći red Sv. Franje» upotrebljava se od 1732. za zagrebačku, a od 1742. za varaždinsku bratovštinu. Osnivanje ove bratovštine moguće je promatrati u kontekstu postridentske barokne obnove katoličanstva na ovome prostoru, ali i kao pokazatelj katoličke pučke pobožnosti.