Državni inspektorat zatvorio Wurlitzer pub

17:36h
0

22022009_inspektorat_kc-mDržavni inspektorat u Koprivnici konstantno pogrešno tumači i zlouporablja štetni zakon. Više milijunska šteta za gospodarstvo. lokalnu zajednicu, i državu!. Inspektori rada su u petak 20.veljače iznenada zatvorili caffe i noćni bar Wurlitzer Pub na mjesec dana, a vlasnike noćnog kluba još dodatno kaznili sa lihvarskim iznosom kazne. Vladimir Štimec, jedan od osnivača Reklammedia grupe, tvrtke koja ima u najmu poslovni prostor gdje je Wurlitzer Pub, kazao je kako je ovaj slučaj jedinstven u Hrvatskoj zbog pogrešne primjene i tumačenja pojedinih zakona, jer im je zatvoren lokal zbog, kako je rekao, zaposlenika koji je radio na Ugovor o djelu. Ovo nije prvi slučaj zatvaranja lokala zbog toga, a prošle godine je caffe bar i noćni bar Al Capone bio zatvoren također na mjesec dana upravo iz istog razloga, kao i mnoštvo drugih privrednika koprivničko-križevačke županije. Može se reći, kako na području u nadležnosti državnog inspektorata u Koprivnici, večina privatnika svakodnevno trpe, strahuju i šutke rade u strahu od državnog inspektora.

– U jutarnjim satima prošlu nedjelju u noćni klub su došli inspektor rada i gospodarski inspektor zajedno sa ne manje od osam policijskih službenika. Zatvorili su nas isključivo zbog jedne pogreške, a to je što jedan naš honorarni djelatnik nije radio na crno nego na Ugovor o djelu, dakle nije radio na crno!, – rekao je Vladimir Štimec. Dodaje kako je zakon o Ugovoru o djelu presedan jer ga se smatra kao rad na crno, no država svejedno ubire po tom istom ugovoru svoj dio.

22022009_inspektorat_kc2-m– Na Ugovor o djelu plaćamo porez i ovakvi slučajevi su rijetkost u Hrvatskoj, osim u Koprivničkoj ispostavi državnog inspektorata, jer su ugostiteljski objekat zatvorili na mjesec dana i novčano kaznili u astronomskom iznosu 30.000 kn. Pokušali smo raditi legalno, no zbog strikne primjene zakona, a ne u okvirima zakona, sada to više ne možemo. To se događa samo u Koprivničkoj ispostavi Državnog inspektorata gdje se striktno drže onoga što je zakonodavac napisao čuvajući na taj naćin, a po iskazu samih inspektora i vlastita radna mjesta, dok pritom ne razmišljaju na one koji pune proračun, iz kojeg ti isti inspektori svoj dohodak crpe, a dok se u ostatku Hrvatske radi u okvirima dozvoljenog – kaže Vladimir Štimec.

– Zakon nam ne dozvoljava da izvršitelja Ugovora o djelu prijavljujemo kod drugog poslodavca na puno radno vrijeme, dok je radno vrijeme našeg noćnog kluba samo vikendom, petkom od 21 do 03 sata ujutro, a subotom do 04 sata ujutro. Također, izvršitelj Ugovora o djelu je imao mogućnost da sam bira vrijeme odlaska i dolaska na izvršenje djela, te dane kada želi, odnosno ne želi zaraditi dodatno. Stječe se dojam da je državni inspektorat protiv poslodavca i radnika, a ne zbog njih – napominje Štimec.

Iz toga proizlazi da bi ga trebao prijaviti na pola radnog vremena na Ugovor o radu, a onda bi djelatnik koji je ”ulovljen” da radi na Ugovor o radu, imao dva Ugovora o radu, što naravno opet nije PO ZAKONU.

– Pitali smo u Državnom inspektoratu kako da postupamo u tom slučaju jer ne znamo kako radnik može imati dva Ugovora o radu. Tamo su nam rekli da nije u njihovoj nadležnosti davati savjete i jednostavno su nam, službeno i činovnički bahato izjavili neka se negdje drugdje raspitamo te da to nije njihov posao. No kako nitko nezna odgovor na to pitanje nije preostalo ništa drugo nego imati bilo kakav pisani trag o legalnom angažiranju izvršitelja Ugovora – u ovom slučaju o djelu. Tako dan danas ne znamo što nam je raditi i kako se postaviti u ovoj situaciji jer nemamo gdje potražiti savjet u vezi općeg i našeg problema. Nadalje u ovojoj prići će se moći mnogi drugi gospodarstvenici i sami pronaći, koji su takodjer imali prilike čuti ili osjetiti državnog inspektora na vlastitoj koži. Naposljetku nitko neće imati koristi od zatvaranja gospodarskog objekta. Ni Država, ni poslodavac, a sve zbog čuvanja radnog mjesta Inspektora, a takodjer i njegovih nadređenih službi koji pak ne dozvoljavaju samostalno reagiranje Inspektora nego opet striktno PO ZAKONU. Pa tako unedogled u Koprivničkoj ispostavi državne institucije. Postavlja se pitanje kakvu MOĆ ima u rukama inspektor rada kada može na takav bahati naćin oštetiti poslodavca, posloprimca, državni, odnosno gradski i županijski proračun, i to u Državi koja je ionako u banani – zaključuje Vladimir Štimec, koji sa svojim odvjetnikom najavljuje daljnju borbu protiv državne agresije prema stupovima gospodarstva.

Željko Krznarić, odvjetnik:

Vlasnici Trgovačkog društva angažirali su i odvjetnika Željka Krznarića u ovom slučaju. On u žalbi na odluku Državnog inspektorata iznaša slijedeće argumente:

– U ovom slučaju se radi o pogrešnom tumačenju odredbe članka 58. Zakona o državnom inspektoratu jer to nije bila osnova za zatvaranje lokala. Radi se o poslovima koji prema Zakonu o ugostiteljstvu omogućuju sklapanje Ugovora o djelu, a za takve poslove nije potrebno zasnivanje radnog odnosa. Zaposleni se nalazi u radnom odnosu u drugoj tvrtki i nije moguće sklopiti Ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. Karakteristika obavljanja tih poslova je samostalnost u radu i radnom vremenu te plaćanje prema uspjehu rada, a ne prema radnom vremenu. Sklopljeni Ugovor između moje strane i izvršitelja djela je sukladan zakonskim propisima i pravovaljan jer poslodavac na osnovu ugovora uredno podmiruje sve obveze. – stoji u žalbi odvjetnika Željka Krznarića.

Poslovi i zadaće inspektora rada (radni odnosi)

– Inspektor rada obavlja složenije inspekcijske i druge stručne poslove koji se odnose na nadzor provedbe propisa kojima se uređuju odnosi između zaposlenika i poslodavaca (radni odnosi), a posebice propisa kojima se uređuje: obveza poslodavca da zaposlenika u propisanim rokovima prijavi nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja; zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr.; radno vrijeme, najniža plaća i sl., te posredovanje pri zapošljavanju, obavješćuje i savjetuje pravne i fizičke osobe o najučinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa, ako to smatra korisnim ili potrebnim nakon obavljenog nadzora, izvješćuje o slabostima i zloporabama koje nisu posebno uređene zakonom, odnosno podzakonskim aktom, obavlja i druge poslove iz djelokruga radnih odnosa koje mu odredi nadređeni službenik.

čitam...