Prije točno pola stoljeća, 1967. godine, osnovalo se Udruženje obrtnika Koprivnica. Razvojem društva otvarali su se novi obrti, dok su se oni za koje više nije bilo potrebe zatvarali.
Početkom 2000-ih godina na području koprivničke Podravine registrirano je 970 obrta, dok ih je trenutno 694. Rezultat je ovo sveukupnih kretanja u društvu i gospodarstvu.
Kako bi se obilježila proslava godišnjice Udruženja u Domu obrtnika otvorena je prigodna izložba na kojoj posjetitelji mogu razgledati stare fotografije, alate i priznanja koja čuvaju u svojoj arhivi.
– Stalno usklađivanje i prilagođavanje obilježilo je pola stoljeća rada Udruženja. Porezne reforme, promjene sustava, vlada i političara osuđuju naše članove na borbu, naravno uz stalnu borbu za tržišno gospodarstvo – rekla je tajnica Udruženja obrtnika Jasmina Markota.
Nelojalna konkurencija, odnosno rad na crno, nerijetko je izbor građana koji imaju dojam da će proći nešto jeftinije. Često se dogodi da ovako izvršeni poslovi ispadnu daleko skuplji po džepu građana zbog manje stručnosti majstora, koji to često i nisu.
– Svako je vrijeme donijelo svoje, no stalni problem koji se provlači od prvih dana do danas je rad na crno. Kroz pedeset godina rada nismo uspjeli riješiti ovaj problem koji nanosi štetu obrtnicima, ali i cjelokupnom društvu. Neregistrirani majstori koji ne plaćaju sva ona davanja koja plaćaju obrtnici u samom su početku nelojalna konkurencija, a prema istraživanjima cijenom nisu jeftiniji – pojasnila je Jasmina Markota.
Na području koprivničke Podravine trenutno je registrirano 694 obrta, od kojih je oko 500 u samom gradu Koprivnici.
– Floskule o važnosti malog i srednjeg poduzetništva obično slušamo za vrijeme izbora, no naša je želja da društvo shvati njihovu pravu važnost. Osim toga želja nam je da se ostvari bolja komunikacija između svih naših članova korištenjem prednosti koje nam nude nove tehnologije – dodala je Markota.
Na izložbi su se okupili i obrtnici koji su u Udruženju od prvih dana osnutka. Jedan od njih je i Josip Merić koji je svoju radnju imao na Zrinskom trgu, a zgrada u kojoj je trenutno ima status spomenika kulture.
– Kao klinac došao sam raditi kod pokojnog majstora Josipa Cankija u salon na području današnje knjižnice. Salon smo naslijedili moj brat i ja. Nakon nekoliko preseljenja radnje došli smo na Zrinski trg 1 gdje sam nakupio 53 godine i tri mjeseca radnog staža. Prije je bilo mnogo jednostavnije biti obrtnik zbog administrativnih teškoća koje moraju svladavati mladi obrtnici. Razlika između današnjih i prijašnjih obrtnika je u tome što se nekad kroz tri godine konkretno učio zanat, dok se danas nakon završene škole dobiva poluproizvod – radnik koji tek treba naučiti zanat – kaže Josip Merić, frizer za žene i muškarce.
Posjetite ovu zanimljivu izložbu i potražite vama poznata lica na fotografijama ili proučite alate lokalnih obrtnika.
