Svjetski je dan knjige i autorskih prava. Simbolično se obilježava 23. travnja, jer su upravo tog dana 1616. godine umrli svjetski poznati pisci Miguel de Cervantes i William Shakespeare.
Svjetski dan knjige obilježava se uz pomoć brojnih izdavača, knjižara, učitelja i stručnjaka za komunikacije, a cilj je svakoga, posebno mlade, potaknuti na čitanje te promicati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava.
Odluka o obilježavanju ovog dana donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a u Parizu 1995. godine, a knjiga je kao tradicionalan medij kroz povijest imala važnu ulogu u obrazovanju i informiranju velike populacije ljudi. Kao medij, knjiga je imala i kulturnu ulogu, koja se pojavom digitalnih oblika informiranja uvelike izgubila.
O samoj ulozi knjiga u današnje moderno digitalno doba porazgovarali smo s Bojanom Koštićem, jednim od ambasadora čitanja u koprivničkoj Knjižnici i čitaonica Fran Galović te velikim zaljubljenikom u knjige.
Knjiga je odmak od današnje uloge medija, potiče maštu i intimu
– Ako uzmemo u obzir da se najveći broj ljudi danas informira putem digitalnih medija koji su simultani, onda možemo zaključiti da živimo u doba dvojne stvarnosti. Knjiga je zapravo odmak od neposredne uloge medija, ona je analogni medij koji nije sažet i brz, već je spor i zahtjeva slobodno vrijeme. Svima koji redovno čitaju knjige one im pružaju tren usporavanja, intimu i poticanje mašte, što je zapravo jako važno, jer samo čitanje je intelektualno-duhovni čin. Moje je mišljenje da knjigu ne treba čitati samo iz razloga da se skrati vrijeme, već da bismo dobili vrijeme – objasnio je Koštić.
Prijašnjim generacijama koje su odrastale u doba kada internetska platforma nije bila ni približno razvijena kao danas, knjiga je bila važan faktor u svakodnevnom životu, kao hobi, razonoda ili način informiranja.
– U osnovnoškolskim i srednjoškolskim danima osobno nisam pretjerano shvaćao knjigu kao glavni izvor informacija, u to tinejdžersko doba, ipak, je prioritet bio na društvenom životu, ali dolaskom na fakultet počeo sam intenzivnije čitati i istraživati knjige, prije svega djela Miroslava Krleže – prisjeća se Koštić.
Današnje generacije nisu krive što ne čitaju knjige, žive u drugačijem vremenu
Vremena je uvijek nezahvalno uspoređivati, ali teško se odmaknuti od činjenice da je knjiga izgubila svoju tradicionalnu ulogu, pogotovo u današnjim mlađim generacijama koje su u potpunosti okrenute internetu i društvenim mrežama, koje su im osnovni način informiranja.
– Mislim da današnje generacije jednostavno nemaju vremena i interesa za čitanje knjiga, ali to je u potpunosti razumljivo. To nije njihova krivnja, jednostavno su rođeni u vremenu gdje prevladava slika i gdje im školske obaveze uzmu previše slobodnog vremena da bi se mogli aktivnije posvetiti knjigama. Zato mislim da je gotovo nemoguće privući današnju mladež na čitanje knjiga, eventualno bi se trebalo prilagoditi njihovim potrebama, odnosno da ih se usmjeri na sadržaj koji im je poznatiji, pogotovo putem digitalnih oblika publikacija koji su danas sveprisutni. Knjiga je kao intelektualni čin izgubila na svojoj vrijednosti koja je u prošlosti bila itekako važan faktor – objašnjava Koštić.
Knjigu Walden bih preporučio svakome, djelo na realan način prikazuje bit života
Djela svjetski poznatih pisaca poput Miguela de Cervantesa, Williama Shakespearea, Jamesa Joycea, Marka Twaina ili Ernesta Hemingwaya zapravo su bezvremenski klasici koji svojim pričama otvaraju nove horizonte u čovjekovom poimanju stvarnosti.
– Svatko voli štivo koje mu odgovara, čar knjige je upravo u tome što čovjek može knjigu podrediti svojim interesima i potrebama, ali ja bih svakome preporučio knjigu Walden autora Henryja Davida Thoreaua. To je knjiga koju trenutno čitam i koja je jedinstvena po tome što će svaki tvoj trenutni problem učiti malo manje strašnim. Rekao big da je Walden zapravo Biblija minimalističkog načina življenja. Djelo na fantastičan način opisuje koliko bi život mogao biti jednostavan samo ako se čovjek odrekne materijalnih stvari – zaključio je Koštić.