Na trgovima u Đurđevcu, Koprivnici i Križevcima, djelatnici Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije, županijskog Zavoda za javno zdravstvo, Opće bolnice Koprivnica te članovi Udruge srčanih bolesnika Koprivničko-križevačke županije ‘Srce’ prigodnim su aktivnostima obilježili Svjetski dan srca.
Educiralo se građane o pravilnoj prehrani te važnosti kretanja u cilju očuvanja srca, upozoravalo na rane simptome srčanog infarkta… Isto tako, zainteresirani su mogli pogledati medicinsku opremu, izmjeriti tlak i šećer te su imali prilike naučiti kako pristupiti i pomoći pacijentu sa srčanim zastojem.
– Lani su srčane bolesti u Hrvatskoj odnijele 23.504 života ili 44 posto od ukupnog broja umrlih i vodeći su uzrok smrtnosti. Tako je prošle godine Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije zbrinuo 36 pacijenata s akutnim infarktom miokarda, od čega je njih 34 uspješno prevezeno, odnosno zbrinuto u KB Dubravi – kazala je Mirjana Hanžeković, ravnateljica županijskog Zavoda za hitnu medicinu.
Tako je važno spomenuti da su automatski vanjski defibrilatori u našoj županiji postavljeni u ulaznom prostoru zgrade Koprivničko-križevačke županije, na bazenima Cerine, u policijskoj postaji i željezničkom kolodvoru Koprivnica, u sportskoj dvorani OŠ Ljudevita Modeca, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Đurđevac te u Domu za starije i nemoćne Koprivnica.
Inače, Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila je obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta kako su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, odnoseći 17,3 milijuna života svake godine.
– U edukaciju o zbrinjavanju srčanog zastoja u izvanbolničkim uvjetima mora biti uključeno cijelo stanovništvo, a za što Zavod priprema projekt koji uskoro planira pokrenuti. I vi možete biti heroj i spasiti nekome život. Nemojte se bojati upotrijebiti ruke i biti jedan od važnih karika u lancu preživljavanja – zaključuje M. Hanžeković.
Infarkt nastupa u slučaju kad se žila potpuno začepi, a ako se radi o koronarnoj arteriji govorimo o srčanom infarktu (srčani udar, infarkt miokarda).
Bol u prsima je tipičan i najčešći simptom infarkta srca. To je vrlo tipična bol koja se opisuje kao osjećaj težine na prsima ili kao da Vam je neko stavio „sto kila“ na prsa. Neki pacijenti čak ne karakteriziraju to kao bol nego čisti pritisak iza prsne kosti. To je također tipično mjesto i obično se vidi bolesnik kako drži ruku cijelom površinom iznad prsne kosti. Takva bol ponekad se šiti u vrat pa sve do lijeve čeljusti, u rame ili oba ramena, u lijevu ruku, katkada i u obje ruke.
U takvim situacijama važna je hitna medicinska pomoć gdje liječnik hitne medicinske službe na temelju EKG-a utvrdi da se radi o infarktu, pacijent se hitno prevozi u najbližu adekvatnu zdravstvenu ustanovu jer takvo stanje zahtijeva bolničko liječenje.
Zašto ovdje naglašavamo brzu reakciju?
Ako se žila otvori u roku manjem od tri sata od početka bolova može se spasiti veći dio srčanog mišića, dakle potreban je što hitniji premještaj u centar koji ima mogućnost oslikavanja i otvaranja začepljenih koronarnih arterija, u našem slučaju u KB Dubravu.
Nadalje, samim obilježavanjem Svjetskog dana srca nastojati će se educirati građane da u slučaju iznenadnog srčanog zastoja; odmah krenu sa reanimacijom pacijenta jer je slijed događaja nakon prestanka rada (tj. kucanja) srca je poprilično brz. Mozak prestaje funkcionirati već nakon 7-8 sekundi te nastupa gubitak svijesti. Svi mišići omlohave, osoba se ruši, a prestaje i disanje. U ovakvom stanju potpunog “mirovanja” najprije nastrada mozak. Već nakon 5 minuta nastupaju nepovratna oštećenja moždanih stanica, a čak u slučaju ponovne uspostave svih životnih funkcija. Pomoć u ovakvim situacijama postoji, a radi upravo o reanimaciji. Umjetnim postupkom pritiskanja prsnog koša izvana (kompresijama) može se donekle uspostaviti protok krvi po tijelu, čime se produžuje preživljavanje tkiva, ali i poboljšava uspješnost hitne medicinske pomoći. U najboljim uvjetima reanimacija izvan bolnice uspijeva u oko 30% slučajeva, premda ne treba zaboraviti činjenicu da je bez reanimacije uspjeh uvijek nula, a što se može postići samo ako velik broj laika (dakle ljudi bez medicinske izobrazbe) ovlada tehnikom reanimacije.
Prilikom oživljavanja naglasak se osim na vanjsku masažu srca usmjerava i na korištenje automatskih vanjskih defibrilatora (AVD). Ranu defibrilaciju AVD-om mogu provoditi i laici. Nakon 30 kompresija i dva upuha zraka odmah se pristupa defibrilaciji AVD-om. Postupak oživljavanja obustavlja se samo ako se bolesnik počne buditi (miče se, otvara oči, diše normalno).
